Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Bajke u književnosti i digitalnim medijima (CROSBI ID 393502)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Gabelica, Marina Bajke u književnosti i digitalnim medijima / Težak, Dubravka (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2014

Podaci o odgovornosti

Gabelica, Marina

Težak, Dubravka

hrvatski

Bajke u književnosti i digitalnim medijima

Bajka je dinamičan, fluidan i fleksibilan književni oblik koji korijene vuče iz samih početaka ljudske civilizacije. Tijekom vremena, razvojem društava i kultura, bajka je i sama bila podložna mijeni. U radu se mjesta ovih promjena istražuju unutar dva teoretska okvira. Prvi je književno-teorijski i obuhvaća bajke kao književni i kulturološki fenomen ; drugi, medijskoteoretski okvir, tiče se digitalnih medija i njihovih značajki s naglaskom na proces remedijacije. Dva teoretska dijela rada povezana su dvama vidovima istraživanja. Prvi vid obuhvaća promatranje bajke putem značenja i funkcije koju ima u određenoj kulturi i društvu. U digitalnim medijima ova se pojavnost istražuje u postojećim digitalnim žanrovima koji danas ostvaruju funkciju bajke, na primjeru videoigara. Zaključuje se kako bajke i videoigre imaju mnogo dodirnih točaka ; od strukture, arhetipskih likova i funkcija koje su uspješno analizirane modelom Vladimira Proppa (1982), do svog konačnog cilja i funkcija koje imaju za recipijente. Drugi vid istraživanja prikazuje proces prelaska tradicionalnog književnog žanra u digitalne medije, na primjeru bajke Pepeljuga (AaTh tipa 510A). Istraživanje obuhvaća analizu tiskanih, filmskih i digitalnih inačica bajke. Zaključak je istraživanja da se u digitalnim medijima bajka sumira u čvrsti splet funkcija, a likovi koji su nositelji tih funkcija postaju ustaljeni. Elementi koji su se pokazali stalnima, bez obzira na medij, nazvani su ključem bajke, a omogućuju da se nastavi ciklus Pepeljuge koji je započeo još u usmenoj kulturi. Nekoć promjenjive varijable koje se u digitalnim medijima ustaljuju upućuju na to da Pepeljuga postaje spletom motiva, događaja, likova i funkcija gdje „narod“ apstrahira i bira ono što mu odgovara, a potiskuje ono što smatra suvišnim. Nekoć nestabilne varijable poput motiva i atributa likova postaju stalnim i ponavljajućim elementima te tako postaju paratekstom bajke, odnosno signalima njezina prepoznavanja u digitalnim medijima. U tom se procesu zamjećuje implementacija suvremenih svjetonazora gdje nestaju obilježja pojedinih naroda i pojedinaca neke kulture što nekoć heterogeni prostor pretvara u homogeni. U radu se također usporedno istražuju postojeće žanrovske podjele digitalnih djela te se upućuje na potrebu za njihovom nadopunom kako bi uspješnije opisale bogatu galeriju žanrovski tradicionalnih književnih oblika oživljenih u digitalnim medijima. Koristeći se modelom Gérarda Genettea (1997a) koji opisuje različite odnose između polazišnog teksta – hipoteksta i njegovih inačica – hipertekstova, pokazuje se kako se bajka u digitalnom mediju javlja ne samo u različitim digitalnim žanrovima, već i u različitim odnosima spram svoga ishodišta. U tom smislu, bajka se promatra kao palimpsest koji se iznova piše i briše, nadopunjava i mijenja.

Bajka; usmena književnost; tiskana književnost; digitalni mediji; pripovijed; diskurs; elektronička književnost; bajka u digitalnim medijima

nije evidentirano

engleski

Fairy Tales in Literature and Digital Media

nije evidentirano

Fairy tale; oral literature; printed literature; digital media; narrative; discourse; electronic literature; fairy tale in digital media

nije evidentirano

Podaci o izdanju

402

04.03.2014.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Filologija