hrvatski

Tragovi praslavenske sakralnosti svadbenoga obrednog scenarija u međimurskoj svadbenoj dramskoj igri "Baba gljive brala"

Simbolika rodnosti i plodnosti dobro je poznata i široko rasprostranjena u svadbenim običajima pa i u tzv. pokladnoj svadbi. Elemente iz tog obreda životnoga ciklusa, obreda prijelaza, neki su istraživači interpretirali kao mogući ostatak poganskoga kozmogonijskog mita, oponašanje onoga što su činili bogovi kako bi se ponavljanjem osiguralo željeno – plodnost svadbenoga para i godišnje obnavljanje agrarnoga ciklusa. Cilj je ovog priloga međimursku svadbenu dramsku igru „Baba gljive brala“ sagledati u potpuno novom istraživačkom kontekstu u kojemu ta scenska igra nije još bila postavljena – upotrijebiti ju kao dokument agrafične kulture, izvor i put prema rekonstrukciji krhotina starijih vjerskih sustava, dotično do tragova praslavenske sakralnosti na temelju kojih bi se međimurska svadba mogla povezati s onom božanskom kao uzornim modelom svih svadbi. U članku se postavlja dodatno pitanje – može li se, osim u pjesmi „Baba gljive brala“, i u ovom predstavljačkom obliku razotkriti predstavljen nekadašnji poganski svadbeni običaj s obrednim svadbenim scenarijem koji ponavlja božansku svetu svadbu?

Hrvatska; Međimurje; mitologija; praslavenska mitologija; Slaveni; baba; svadba; božanska svadba; predstavljački oblik; gljiva

Članak je prilagođen i skraćena preradba izvornog istraživanja objavljenog potkraj 2013. godine u članku pod nazivom "Baba gljive brala - međimurska svadbena dramska igra kao izvor i put do svetosti praslavenskog obreda" u časopisu "Studia ethnologica Croatica", vol. 25, str. 231-252.