Arhivi: uznemirujuće prakse izdvajanja (CROSBI ID 215190)
Prilog u časopisu | uvodnik
Podaci o odgovornosti
Križić Roban, Sandra
hrvatski
Arhivi: uznemirujuće prakse izdvajanja
Arhiv je mjesto uspostave reda, imaginarna lokacija koju suvremena umjetnička praksa ne doživljava kao repozitorij već je pretvara u medij. I dok će tradicionalno poimanje arhiva pretpostavljati adresu, preciznije zgradu unutar koje se razvijaju odnosi temeljeni (i) na moći i pravu na interpretaciju, institucionalni prijelaz od privatnog prema javnom, kojim Derrida imenuje jednu od karakteristika povijesnog arhiva, u našem vremenu biva dopunjen mogućnošću nove vrste privatizacije, kako mjesta tako i samog ustroja funkcioniranja arhiva kao fikcionalne “ustanove”. U povijesnom slijedu arhivi su nerazdvojni od ustanove, podložni klasifikaciji pohranjenog materijala u odnosu na privilegij. Njega Derrida dovodi u vezu s topologijom u smislu odabranog mjesta (pri čemu ne treba zanemariti zamišljenu sliku pretrpanog mjesta, iako se u arhivima, ako je o topologiji riječ, važnost pridaje kvaliteti materijala a ne količini). Posljednjih desetljeća svjedočimo intenzivnom interesu za otkrivanje, dokumentiranje i organiziranje materijala, čijom je promjenom mjesta u idejnoj i/ili izvedbenoj strukturi te definiranjem važnosti elemenata koji postaju vidljivi ili “dostupni” moguće oformiti nove, inovativne forme arhiva. U njima ne počiva samo povijesno znanje i sjećanje ; arhivi su repozitoriji osobitih strategija uređenih sadržaja. Zasnovani su na temelju umjetničke slobode, kulturalnog sadržaja koji je netko odlučio izdvojiti i prezentirati, ponekad fragmentirajući sadržaj do te mjere da cjelina koja se izdvaja od zaborava postaje destabilizirajuća.
suvremenea umjetnička praksa; arhiv; istraživanje
nije evidentirano
engleski
Archives: The Disturbing Practices of Singling Out
nije evidentirano
contemporary art practice; archive; research
nije evidentirano