crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 747317

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Čapo Žmegač, Jasna
Naslov: Hrvatska tradicijska kultura i identitet nekad i danas
( Croatian traditional culture and identity in the past and today )
Knjiga: Hrvatska na prvi pogled
Urednik/ci: Udier, Sanda Lucija
Izdavač: Croaticum, Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik i FF Press
Grad: Zagreb
Godina: 2014
Raspon stranica:: 197-227
ISBN: 978-953-175-514-6
Ključne riječi: tradicijska kultura, identitet, Hrvatska
( traditional culture, identity, Croatia )
Sažetak:
Zemljopisni smještaj Hrvatske u srednjoj i jugoistočnoj Europi odredio je Hrvatsku kao panonsku, mediteransku i balkansku zemlju. Klasična hrvatska etnologija seljaštva identificirala je, sukladno takvu položaju, jadransku, panonsku i dinarsku inačicu hrvatske tradicijske (seljačke) kulture. Riječ je o povijesnim kulturnim obrascima koji se znatnije mijenjaju od sredine 20. stoljeća, a posebice su bili razvidni u materijalnoj kulturi, odnosno u onim njezinim dijelovima koji su u izravnoj svezi s pedološkim uvjetima prostora (gospodarstvo i prehrana, izgled seljačkih kuća, materijal za izradu odjeće i sl.). Velik je dio sadržaja hrvatske tradicijske kulture baštinjen iz njezine slavenske osnovice te niza sastavnica koje je inkorporirala iz drugih kulturnih sfera. Hrvatska je tradicijska kultura stoga amalgam nastao na slavenskim temeljima te hibridiziran starorimskim, kršćanskim, reformacijskim, renesansnim i baroknim utjecajima koji su se širili s europskih dvorova i gradova, osmanskim i utjecajima izvaneuropskih kultura koje dolaze putem pomorske tradicije priobalnoga stanovništva i od druge polovine 19. stoljeća snažne emigracije stanovništva, osobito iz priobalja i njegova zaleđa. Amalgamiranju je pridonijela mobilnost stanovništva i planska kolonizacija unutar političkih sustava u kojima su se hrvatske zemlje nalazile. Kulturni je regionalizam do danas prisutan u Hrvatskoj i u smislu identitetnih iskaza stanovnika pojedinih regija i u smislu nekih kulturnih obilježja i načina života. No, gotovo polustoljetni jugoslavenski komunistički poredak u kojemu se nalazila Hrvatska nakon Drugoga svjetskog rata pridonio je ujednačavanju kulturnih obrazaca, a znatnije ih je i izmijenio, s jedne strane kontrolom i cenzurom osobito vjerskih i nacionalno obojenih praksi, a s druge strane uvođenjem novih, radničkoj državi i komunističkoj ideologiji primjerenijih svjetovnih rituala. Od stjecanja neovisnosti pak svjedočimo retradicionalizaciji nekih aspekata društva i kulture s jedne strane, a s druge strane obnavljanju, reinterpretaciji i stvaranju novih kulturnih praksi i tradicija sa svrhom definiranja identitetnih obilježja pojedinih lokaliteta i regija koje je nastalo kao odgovor na globalizaciju i ujednačavanje kultura kojima je zahvaćena moderna Hrvatska
Projekt / tema: 189-1890668-0662, 2350
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Pregledni
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija
Upisao u CROSBI: Jasna Capo (capo@ief.hr), 12. Sij. 2015. u 11:59 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4