hrvatski

Predajno u Narodnim slavonskim običajima Luke Ilića Oriovčanina

Narodne slavonske običaje (1846.) podijelio je Ilić Oriovčanin sadržajno i tematski na dva dijela: „slavonski narodni običaji i navade” i „slavonski plesi i sigre”. Unutar tih dvaju dijelova Ilić Oriovčanin obuhvaća sve sastavnice narodnoga života i običaja Slavonije u prvoj polovici 19. stoljeća. Naglasak stavlja na običaje i vjerovanja unutar kojih donosi cjelovite ili fragmentarne zapise usmene književnosti. U kontekstu usmene književnosti lirska je sastavnica u Narodnim slavonskim običajima najzastupljenija, ali uz lirske, lirsko-epske i manji broj epskih pjesama, Ilić Oriovčanin donosi i poslovice i zagonetke, prikazivačke oblike (cjelovite ili fragmentarne) vezane uglavnom uz božićno vrijeme (Adam i Eva), poklade i jurjevske običaje te zapise takozvanoga dječjega folklora. Žanrovsku raznovrsnost hrvatske usmene književnosti zabilježene u Narodnim slavonskim običajima upotpunjuju i dijelovi u kojima donosi prozne oblike. Žanr predaje inkorporiran je u opise narodnoga vjerovanja u nadnaravna bića kao što su vile, vještice, vukodlaci, mora, kuga. Ilić Oriovčanin ih ne donosi kao samostalne tekstove, nego kao sastavni dio običaja i vjerovanja. Cilj je ovoga rada pokazati kako predaja i predajno ulazi u tekst, u kakvu je odnosu prema vjerovanju i običajima te kakav je Oriovčaninov stav prema proznim žanrovima, s naglaskom na predaju i predajno u Narodnim slavonskim običajima.

Luka Ilić Oriovčanin; Narodni slavonski običaji; predaja; predajno; usmena književnost

nije evidentirano