hrvatski

Glagoljaška Muka Kristova: odabrane kulturološko-filološke studije

Studije koje su okupljene u ovoj knjizi žele razotkriti filološku osjetljivost glagoljaša u 14. i 15. stoljeću, „zlatnom dobu hrvatskoga glagoljaštva“, kad su jezik i pismo bili ključni nositelji hrvatskoga identiteta: slavenskoga prema okružujućem latinitetu, a katoličkoga (po posebnoj uglatoj glagoljici) prema slavenskoj pismenosti koja se njegovala u okvirima pravoslavnih slavenskih crkava. Kroz tekstološke studije Kristove Muke na hrvatskoglagoljskom liturgijskom književnom korpusu otvoren je svijet promišljanja i stvaralačke muke glagoljaša u priređivanju liturgijskoga teksta. Kontemplativna pozadina radova poistovjećuje se s kreativnim silnicama glagoljaša gdje je duhovnost Muke zajednička snaga tekstologa nekada kao i sada. Svaki glagoljski tekst pokazuje iznimnu filološku odgovornost njegova najčešće anonimna autora, a u priređivanju Muke Kristove ta je odgovornost – zbog iznimne dramatičnosti i poetske impregniranosti, te posvemašnje pozornosti koje je takav tekst izazivao – osobito naglašena. Ovom knjigom želimo evocirati svu stvaralačku patnju glagoljaša oko vječnoga promišljanja Muke Kristove, želeći istaknuti trpljenje stvaratelja pisane riječi u njegovu kreativnom zanosu, vodeći se izrekom Georgea Herberta (1593.-1633.) da dobre riječi malo stoje a mnogo vrijede.

Glagoljska baština; Muka Kristova; studije

Najveći dio korpusa knjige čine odabrane znanstvene studije koje su objavljivane u rasponu od desetak godina u zbornicima sa znanstvenih skupova Pasionske baštine i koje su utemeljene na hrvatskoj glagoljaškoj pasionskoj problematici, neizostavnoj temi svih pasionskih znanstvenih skupova.