Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Poetika Kazališne družine Histrion ili čuvari afirmativnog kazališta (CROSBI ID 621577)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Nikčević Sanja Poetika Kazališne družine Histrion ili čuvari afirmativnog kazališta // Krležini dani u Osijeku 2013 / Branko Hećimović (ur.). Zagreb : Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2014. str. 284-298

Podaci o odgovornosti

Nikčević Sanja

hrvatski

Poetika Kazališne družine Histrion ili čuvari afirmativnog kazališta

Teatar koji njeguje Kazališna družina Histiron (osnivač i voditelj Zlatko Vitez) se često zove pučkim. Oni su krenuli s političkim farsama (Škrabe/Mujićić/Senker, Šešelj) ali su kroz tri faze vlastitog postojanja prerasli od mladenačkog bunta (70-te, ljetno kazalište koje brodom dolazi u mala mjesta na otocima) i kazališnog pokreta (80-te, ljetna pozornica u Zagrebu na Opatovini) u jednu definiranu estetiku (90-te, vlastiti prostor u Histironskom domu u Ilici, Zagreb). Histrionska poetika je supostojala s postojećom, dominantnom estetikom, ona je bila istovremeno i borba za drugačije/drugo kazalište i subverzivna postojećoj estetici (ali i politici). I to u nekoliko aspekata. Druga polovina 20 stoljeća doživjela je promjenu paradigme u kazalištu jer se s dramskog teatra teatar zaokrenuo u glavnoj struji kazališta prema postdramskom, uglavnom redateljskom kazalištu. To je značilo kazalište koje se ne temelji na dramskom tekstu a prognane su bili priča, prepoznatljivi likovi, katarza ili bilo kakva druga pozitivna emocija. Posljedica je bila odlazak publike. No, Histrioni su sve te izbačene elemente kazališta očuvali: njegovali su domaću dramsku riječ (kako suvremenu, tako i iz prošlosti), kajkavski dijalekt i glumca kao važnog nositelja predstave. Osim što su odabrani tekstovi publici nudili zanimljive priče, prepoznatljive likove i emociju (pa se zato često to kazalište zvalo pučko!) njihova poetika je imala i jednu drugačiju sliku stvarnosti od one službene. Uz afirmaciju stvarnosti (komedije, povijesne drame, pučki igrokazi, romanse) igrali su i izrazito kritičke tekstove prema sistemu u kojem su živjeli ali iz prohrvatske vizure od političkih farsi sedamdesetih (Škrabe-Mujićić- Senker, Šešelj) do prikaza Domovinskog rata i post-ratne hrvatske stvarnosti (Bukvić, Bužimski, Međimorec). U svemu tome afirmiraju temeljne vrijednosti društva (vlastitog svjetonazora) pa je njihovu poetiku umjesto pučke bolje zvati afirmativno kazalište.

Histrion ; afirmativno kazalište ; političko kazalište

nije evidentirano

engleski

Poetics of Theatre Group Histiron Or Keepers of an Affirmative Theatre

nije evidentirano

Histrion ; affiramtive theatre ; political theatre

nije evidentirano

Podaci o prilogu

284-298.

2014.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Krležini dani u Osijeku 2013

Branko Hećimović

Zagreb : Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

978-953-347-012-2

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Znanost o umjetnosti