hrvatski

Predromanička kamena plastika s Crkvine u Galovcu kod Zadra

Autor u radu obrađuje nalaze predromaničke kamene plastike i skulpture otkrivene višegodišnjim sustavnim istraživanjima Crkvine u Galovcu. Ističe da je na tom kompleksnom arheološkom lokalitetu otkriveno više stotina ulomaka predromaničke plastike, pa se ovaj može ubrojiti među najznačajnija starohrvatska nalazišta kamene plastike relevantne za najznačajnija starohrvatska nalazišta kamene plastike relevantne za proučavanje predromaničke umjetnosti u Dalmaciji. Tu je spomeničku građu autor razlučio na dvije kronološke razvojne faze: početnu (okvirno datiranu u drugu polovicu 8. st.) i zrelu (9. st.). Među tom arheološkom građom pretežito su zastupljeni dijelovi crkvenoga kamenog namještaja, a manjim dijelom funkcionalno-ukrasni dijelovi arhitekture. Od crkvenog namještaja autor u radu znanstveno vrednuje dijelove dviju ograda svetišta, od kojih ogradu s polukružnim zabatom pripisuje početnoj razvojnoj fazi predromaničke umjetnosti (druga pol. 8. st.), a ogradu s trokutnim zabatom stavlja u zrelo predromaničko doba (9. st.). Autor se dotiče i kamenih ulomaka za koje pretpostavlja da bi mogli biti dijelovi propovjedaonice te ih datira u 9. st. Sažeto komentira već ranije objavljena dva predromanička ciborija, okvirno datirana u 9. st. (šesterostranični i četverostranični), te oltar koji se nalazio ispod šesterostraničnog ciborija i krstionicu koja je stajala ispod četverostraničnog ciborija. Od konstruktivno-ukrasnih dijelova arhitekture, datiranih također u 9 st., autor obrađuje dovratnike, ukrasne oplate nad vratima, dvojne prozore i kamene rešetke, a uz to komentira i veći broj kamenih ulomaka neutvrđene namjene. Zaključno se naglašava da da fundus predromaničke kamene plastike i skulpture s Crkvine u Galovcu, kako onaj kome je već ranije posvećena znanstvena pozornost, tako i građa koju objavljuje u ovom radu, predstavlja vrijedne arheološke nalaze koji svojom tipološko-funkcionalnom zastupljenošću i ukrasno-stilskim osobitostima pružaju mogućnost ne samo za upoznavanje pojedinih dijelova kamenoga crkvenog namještaja već i mogućnost za izvorno upoznavanje pojedinih vrsta spomeničke baštine. To je, po autorovu mišljenju, nedvojbeno izuzetno vrijedna građa koja pruža novi znanstveni doprinos daljnjem proučavanju predromaničke umjetnosti u Dalmaciji.

Galovac; predromanika

nije evidentirano