hrvatski

Utjecaj gustoće usjeva i obrade na eroziju tla vodom

Erozija tla vodom i vjetrom prati civilizaciju od njezina postanka. Antropogena erozija do sada je nepovratno uništila 430 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta ili oko 30% ukupnih obradivih površina na planetu Zemlji. Samo u Hrvatskoj je preko 80% obradivih površina izloženo eroziji različita intenziteta, a u brdsko brežuljkastim područjima erozija tla vodom je primarni problem gospodarenja tlom. Cilj je ovog rada istražiti utjecaj okopavinskih kultura rijetkog sklopa, kukuruza i soje te ozimih usjeva gustog sklopa, pšenice i uljane repice na eroziju tla vodom pri različitim načinima obrade tla i različitom porastu istraživanih usjeva. Istraživanja su provodena u zoni obronačnog pseudogleja na oraničnim površinama poduzeća „Poljodar Tim“ d.d., na parceli Freivogelov brijeg, u selu Blagorodovac, nedaleko Daruvara. Pokus je započeo 1995. godine sjetvom kukuruza. U istraživanjima je primijenjen uobičajen plodored za ovo područje: kukuruz - soja - ozima pšenica - uljana repica te mješoviti usjev ječam-soja. Navedeni plodored je bio ponovljen četiri puta. U svakoj godini istraživanja, bilježili su se iznosi erozije tla vodom svaki put nakon oborina koje su uzrokovale površinsko otjecanje. Količina oborina se pratila pomoću kišomjera na mjestu provedbe pokusa. Nakon analize rezultata od svake pojedine godine pokusa, utvrđena je pojačana erozija tla vodom pri uzgoju okopavinskih kultura, kukuruza i soje, odnosno godišnja erozija viša od tolerantne na kontrolnoj varijanti i obradi uz/niz nagib. Kod uzgoja ozimih usjeva gustog sklopa godišnja erozija prelazila je tolerantnu samo na kontrolnoj varijanti dok je na ostalim varijantama bila ispod tolerantne vrijednosti i nije značajna. Provedena 20-godišnja istraživanja ukazuju da eroziju tla vodom ne možemo u potpunosti zaustaviti. Odabirom optimalnog načina obrade i plodoreda eroziju možemo svesti u tolerantne okvire.

okopavine; ozimine; erozija vodom; obrada

nije evidentirano