hrvatski

Kult svetoga Vlaha ii identitet Dubrovnika u europskom i svjetskom kontekstu

Hrvatska kulturna baština kompleksni je pojam, čiji se znatan dio nalazi izvan današnjih političkih granica Republike Hrvatske. Bez njenog sustavnog istraživanja i propitivanja ne može se ostvariti cjelovite sagledavanje hrvatske kulture. Dubrovačka Republika kao poseban povijesni fenomen hrvatskog naroda, koji je stoljećima ostvarivao svoju suverenost i stoljetni slobodan razvoj iznimno je važan ogledni primjer za današnju Hrvatsku kako treba istraživati i kojim smjerom treba krenuti u propitivanju dosadašnjih znanstvenih sinteza. Problemi otuđenja baštine Dubrovačke Republike poslije njenog političkog ukidanja 1815., te traženja povrataka njezinih državnih simbola, iskustvo su od iznimnog značenja za bolje razumjevanje nedavnih događanja u kojima se našao hrvatski narod početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Isto tako problemi prisilnog otuđenja umjetnina iz Dubrovačke Republike i njena baština rasuta po brojnim državama u kojima su bile organizirane dubrovačke kolonije, trajna su kulturna i povijesna poveznica hrvatskog naroda sa nizom europskih država i naroda. Međunarodno iskustvo kulta sv. Vlaha – simbola državnosti Dubrovačke Republike, čija državnost nije uklopljena u preambulu hrvatskog ustava od iznimnog je značenja za postavljanje ovog problema na listu nacionalnih prioriteta, bez kojih ne mogu biti ostvarene cjelovite nacionalne sinteze s polja znanosti, kulture i povijesti. Hrvatska je zakasnila u popisivanju nacionalne baštine izvan državnih granica, te je postala žrtvom krađe identiteta, a fenomen Dubrovnika je upravno ogledni primjer takvih procesa. Ovaj rad je ukazao na povezanost međunarodnog fenomena sv. Vlaha koji je tako postao dijelom hrvatskog nacionalnog identiteta i prepoznatljiv znak Dubrovnika i Dubrovčana u zemlji i inozemstvu.

sv. Vlaho; Dubrovnik; kult; Goa; Stolni Biograd

nije evidentirano