Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Pučka sastavnica u djelu Luke Ilića Oriovčanina (CROSBI ID 394345)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Tomašić Jurić, Josipa Pučka sastavnica u djelu Luke Ilića Oriovčanina / Botica, Stipe (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2014

Podaci o odgovornosti

Tomašić Jurić, Josipa

Botica, Stipe

hrvatski

Pučka sastavnica u djelu Luke Ilića Oriovčanina

U ovome se doktorskome radu u središte promišljanja stavlja pučka sastavnica u djelu ilirca Luke Ilića Oriovčanina (1817. – 1878.). U prvome se dijelu donosi kratki pregled dosadašnjih istraživanja pučkoga književnoga fenomena, čije sustavno istraživanje u hrvatstkoj znanosti započinje sedamdesetih godina 20. stoljeća u radovima Divne Zečević. Koncepcija je pučkoga u velikoj mjeri određena društvenim i povijesnim okolnostima u kojima se oblikuje, a plodnim se razdobljem za pučku književnost pokazalo 18. i 19. stoljeće, razdoblje predromantizma i romantizma, odnosno predilirska i ilirska gibanja u hrvatskome kontekstu. Pučka se književnost promatra unutar trijade usmena – pučka – umjetnička književnost te se pokazuju njezine specifičnosti kao trećega književnoga fenomena smještenoga u međuprostoru usmene i umjetničke književnosti (Zečević). Polazeći od toga da pučkost kao svojstvo nije nužno upisana u sam tekst, nego se realizira u dinamici čitanja/slušanja teksta, odnosno u dijalogu između teksta i njegova recipijenta, u središte se promišljanja o pučkome književnome fenomenu stavlja pučki recipijent koji pripada tzv. nepovlaštenim čitateljima. Pučko se promatra i u odnosu prema popularnome te se pokazuju moguća pozicioniranja pučkoga u odnosu na dominirajuću popularnu književnost i kulturu. U drugome se dijelu doktorske disertacije analiziraju tri Ilić Oriovčaninove tiskane knjige: Narodni slavonski običaji (1846.), Slavonske varoške pěsme (1844. – 1847.) i Lovorike gradiškoga narodnoga graničarskoga puka br 8 opjevaju narodne pjesme (1874.), s naglaskom na pučkoj književnoj sastavnici i uz problematiziranje pučkoga aspekta. Rad Luke Ilića Oriovčanina pokazuje stabilno trajanje pučkoga književnoga fenomena u hrvatskome 19. stoljeću te može poslužiti kao paradigma za dio stvaralaštva hrvatskoga 19. stoljeća koje svoj oslonac vidi u usmenoj književnosti i Kačiću. Ilić Oriovčanin nastavlja pučku tradiciju svojih prethodnika, ponajprije Andrije Kačića Miošića, kao i koncepciju pučkih pjesmarica ranijih razdoblja. Njegova se pučkost očituje i u glorificiranju prošlosti, inzistiranju na istinitosti, na činjeničnome i na čuvanju događaja u kolektivnome pamćenju koje ime identitetsku funkciju za zajednicu koja pamti. Orijentiranost na recipijenta i zadovoljenje njegovih očekivanja očituje se u stilsko-versifikacijskoj, tematskoj i formalnoj prilagodbi tekstova zahtjevima recipijenata. U tome je na mjestima naglašeno didaktičan, prosvjetiteljski orijentiran, usvaja Horacijevu maksimu da književnost treba poučiti i zabaviti (prodesse et delectare), uz visoku svijest da su odabrane teme vrijedne literarne obrade.

Luka Ilić Oriovčanin; pučka književnost; usmena književnost; popularna književnost; recipijent; 19. stoljeće; književno (kolektivno) pamćenje; pouka i zabava

nije evidentirano

engleski

Popular literary component in the work of Luka Ilić Oriovčanin

nije evidentirano

Luka Ilić Oriovčanin; popular literature; oral literature; folk literature; recipient; 19th century; literary (collective) memory; prodesse et delectare (to educate and to p; ease)

nije evidentirano

Podaci o izdanju

192

23.12.2014.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Filologija