hrvatski

Državna riznica u Hrvatskoj : realnost ili mogućnost?

Ministarstvo financija ne zna točan broj kunskih i deviznih računa države otvorenih u poslovnim bankama. Nepoznati su i iznosi i uvjeti (kamatna stopa) uz koje su sredstva države deponirana na tim računima. Problem je to što se u MF-u ne upravlja gotovinom, a ne postoje ni jasno utvrđene ovlasti za upravljanje javnim dugom. Problem ima i Hrvatska narodna banka, koja u monetarnoj statistici nije obuhvatila stanje kunskih i deviznih sredstava na računima lokalnih jedinica otvorenih u bankama. Problem ima i Zavod za platni promet čija uloga u sustavu državnih financija još nije utvrđena. Razlog takvog stanja jest činjenica da ne postoji sustav državne riznice, plaćanja se ne obavljaju s jedinstvenog računa riznice (za sva ministarstva, izvanproračunske fondove i lokalne jedinice) te nije jasno reguliran platni promet po računima države. Podsjetimo da je projekt državne riznice i plaćanja s jedinstvenog računa riznice otvorenoga u HNB-u započet već 1994. godine, a ne provodi se ni danas. Uspostava i funkcioniranje državne riznice i jedinstvenog računa riznice dobiva to veće značenje ako se ima na umu da nisu jasno utvrđeni odnosi ni odgovornosti ključnih "fiskalnih agenata" (MF-a, HNB-a i ZAP-a) u sustavu državnih financija. Najnovija zakonska rješenja stvaraju dodatnu zbrku u smislu ustrojstva i funkcioniranja državne riznice, te plaćanja s jedinstvenog računa riznice. Članak govori o tome što treba poduzeti da mala hrvatska država ima pod kontrolom troškove korištenja svojih sredstava.

državna riznica

nije evidentirano