hrvatski

Agroekološki elaborat rekultivacije tla bušotinskog radnog prostora i isplačne jame Kloštar 79.

Eksploatacija plina/nafte pri naftno-rudarskim radovima treba se odvijati bez, ili s minimalnim oštećenjima tla. Tri su temeljne vrste oštećenja poljoprivrednih tala, odnosno agroekosustava koje redovito prate naftno-rudarske radove: - oduzimanje proizvodnog prostora - trajna ili privremena prenamjena poljoprivrednog tla zbog izgradnje postrojenja za eksploataciju plina, pristupnih cesta i plinovoda, - premještanje površinskog - plodnog sloja tla zbog lociranja same bušotine i jame, - onečišćenje (kontaminacija) tla difuzijom sadržaja isplačne jame u okolno emisija onečišćenja iz plina koji izgara u plinskoj baklji, te transport pri naftno-rudarskim radovima. Polazište je da naftno-rudarski radovi po svojoj naravi nisu i ne mogu biti zahvat koji bi iza sebe ostavio tla u lošijem, narušenom ili onečišćenom stanju. Da bi se taj zahtjev ispunio najbolje je prije početka radova vezanih za crpljenje plina odnosno nafte, tj. osnivanja bušotine, na nekom novom području uzeti uzorke tla, čiji bi rezultati analiza (reakcija, sadržaj humusa, količina hraniva, sadržaj onečišćenja prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog tla - NN 15/92) poslužili kao temelj za sanaciju i rekultivaciju na završetku radova vezanih uz istu bušotinu. Onečišćenja tla vezana uz rudarsko/naftna bušenja pripadaju II stupnju oštećenja tala ili tzv. teško obnovljivim - uvjetno reverzibilnim oštećenjima. Za pretpostaviti je mogućnost onečišćenja tla anorganskim onečišćenjima - teškim kovinama, te onečišćenje tla naftnim ugljikovodicima - petrokemikalijama. Temeljem izloženih vrijednosti za bušotinu Kloštar 79 nameće se zaključak da ne postoje bitne razlike u vrijednostima onečišćenosti tala koja su bila zahvaćena radom bušotina i tala koji nisu bila direktno izložena radom bušotine. Sadržaj kadmija, žive, olova, molibdena, kobalta i bakra bez obzira na mjesto uzorkovanja pripada I razredu, tj. tla su potpuno čista u pogledu ovih kovina. Temeljem sadržaja kroma, vanadija i nikla tla su svrstana u III razred, bez obzira na mjesto uzorkovanja. Kod ostalih istraživanih kovina u tlima koja nisu bila zahvaćena radom bušotina izmjeren je nešto niži sadržaj tih kovina. Sadržaj barija na mjestima bivših jama se kreće u granicama IV-V razreda (onečišćeno-zagađeno tlo), dok je relativno povoljniji sadržaj u okolnom tlu, gdje je sadržaj ove kovine u granicama III-IV razreda (velika onečišćenost tla). Prosječna vrijednost sadržaja arsena i cinka i u tlu s bušotina, a i u okolnom tlu nalazi se u granicama II razreda (povećana onečišćenost). Zanimljivi su podaci o kromu. u tlima na području jama već sada se nalazi maksimalno dozvoljen sadržaj kroma, dok je u okolnom tlu zabilježen maksimalno tolerantan sadržaj kroma. Razlog za ovakav sadržaj kroma više povezujemo s geološkom podlogom na kome su determinirani tipovi tala u ovom području, no s radom naftno/plinskih bušotina.

tlo; teške kovine; plinska/naftna bušotina; rekultivacija tla;

nije evidentirano