hrvatski

Utjecaj hranidbe krmača na preživljavanje prasadi do odbića

Napredak u svinjogojskoj proizvodnji doveo je do proizvodnje većeg broja prasadi po krmači godišnje, smanjivanja dobi kod klanja te povećavanja stope iskorištavanja hrane. No to je dovelo i do negativnih posljedica kao što su velike razlike u porođajnoj težini prasadi što je rezultirao većim ekonomskim gubicima proizvođača. Preživljavanje prasadi najmanje je u razdoblju od prasenja do odbića. Veliki gubici koji se javljaju tijekom navedenog razdoblja predstavljaju veliki problem u svinjogojskoj proizvodnji. Prasad ima visoke potrebe za energijom zbog nemogućnosti reguliranja temperature te velike proizvodnje topline u mišićnom tkivu. Kako bi preživjela ona potrebnu energiju mogu dobiti iz tri različita izvora: kolostruma, krmačinog mlijeka te glikogena. Količina dostupne energije iz glikogena u jetri i mišićima dostatna je za normalnu aktivnost tijekom 16 sati, dok oksidacijom masti i laktoze iz kolostruma dobivaju još dodatnih 18 sati normalne aktivnosti. Tijekom posljednjih 20 godina selekcija je bila usmjerena prema povećavanju legla i dobivanju većeg broja prasadi. Najveći utjecaj na preživljavanje prasadi ima hranidba krmača u zadnjoj trećini bređosti te u razdoblju laktacije. Hranidbom se može utjecati na povećavanje razina skladišnog glikogena, sastava i količine kolostruma te povećavanje količine proizvedenog mlijeka tijekom laktacije. Hranidbom krmača može se neposredno utjecati na preživljavanje prasadi putem dužine gestacije ili vremena prasenja.

hranidba krmača ; preživljavanje prasadi ; stopa mortaliteta

nije evidentirano