hrvatski

U potrazi za rimskim vojnim logorima u Sisciji

U znanstvenoj i stručnoj literaturi Siscija se često spominje kao rimski vojni ili legijski logor. Takvi zaključci zasnivaju se prvenstveno na antičkim literarnim izvorima, arheološkim nalazima rimske vojne opreme i naoružanja, ali i na rekonstrukciji povijesnih zbivanja, odnosno razmještaja pojedinih rimskih vojnih postrojbi. Zahvaljujući antičkim literarnim izvorima zaključujemo da je rimska vojska od 2. st. pr. Krista u više navrata opsjedala predrimsku Segestiku prije nego što ju je Gaj Oktavijan osvojio 35. god. pr. Krista. Po osvajanju Segestike, ondje je ostala vojna posada od 25 kohorti pod zapovjedništvom Fufija Gemina (Fufius Geminus). 6. do 9. god. po. Krista, u vrijeme dok se u Iliriku vodio Bellum Batonianum, Siscija je bila najveće i najznačajnije rimsko vojno uporište u Iliriku. Velej Peterkul (Velleius Paterculus), koji je bio sudionik toga rata, prenosi da je u jednom trenutku samo u Sisciji bilo okupljeno 10 legija, 70 kohorti i 10 ala (Vell. II, 113) te tračka konjica kojom je zapovijedao kralja Remetalk. Pretpostavlja se da je u vrijeme Augustove smrti u Sisciji bio zimski logor IX. legija Hispana. Ona je vjerojatno s jednim kraćim prekidom u Sisciji boravila sve do odlaska u Klaudijev osvajački pohod na Britaniju 43. god. Nazočnost rimske vojske u Sisciji potvrđena je i brojnim arheološkim nalazima rimske vojne opreme i naoružanja, koji se uglavnom čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu i Gradskom muzeju Sisak. Iako je nazočnost rimske vojske u Sisciji potvrđena brojnih izvorima i pokretnim arheološkim materijalom za sada nam još uvijek nedostaju jasni arheološki ostaci rimskih vojnih logora. U potragu za rimskim vojnim logorima u Sisciji mogu se uključiti spoznaje o drugim istovremenim rimskim vojnim logorima u Carstvu.

Siscija; rimski vojni logori; legijski logori; logori pomoćnih postrojbi

nije evidentirano