hrvatski

Voljnost kušanja nove hrane među hrvatskim studentima

Potrošači se razlikuju s obzirom na voljnost kušanja nove hrane, neki rado kušaju novu hranu dok su drugi manje voljni ili čak imaju strah od kušanja nove hrane što zasigurno utječe na svakodnevni odabir hrane. Nespremnost kušanja nove hrane povezana je s konzumacijom jednolike hrane, što je sa stajališta proizvođača nove hrane, kao i čitave prehrambene industrije nepovoljno. Cilj ovog istraživanja je bio spoznati čimbenike koji utječu na voljnost kušanja nove hrane među hrvatskim studentima. Provedeno je anketno ispitivanje na uzorku od 709 hrvatskih studenata. Većina ispitanika su djevojke, u dobi od 22-25 godina, studiraju u Zagrebu, stanuju i odrasli su u gradu te imaju do 1.000, 00 kn mjesečnog džeparca. Gotovo polovica njih voli često kušati novu hranu. Jela nacionalnih kuhinja, odnosno iz drugih zemalja ne konzumiraju se često među studentskom populacijom, no ispitani studenti koji češće konzumiraju takva jela vole učestalije kušati novu hranu. Studenti koji češće putuju u inozemstvo, skloniji su kušanju nove hrane, kao i studenti na čije konzumiranje hrane snažno utječu mediji i potrošački trendovi u konzumiranju hrane. Ispitani studenti koji ne vjeruju novoj hrani ili su vrlo određeni oko toga koju će hranu jesti rijetko vole kušati novu hranu. Pretpostavka za veću voljnost kušanja nove hrane je povećanje ponude nove hrane po pristupačnim cijenama, ali i povećanje ponude jela iz drugih zemalja. Također potrebno je omogućiti degustaciju nove hrane na mjestima okupljanja studenata (fakulteti, studentski restorani, studentski centri, supermarketi, gradski trgovi).

voljnost kušanja ; nova hrana ; hrvatski studenti

nije evidentirano