hrvatski

Povezanost društvenog porijekla i obrazovnog postignuća u različitim obrazovnim kontekstima: usporedba Hrvatske, Njemačke i Mađarske

Potreba za širenjem državnih obrazovnih sustava od samoga se početka legitimirala mogućnošću smanjivanja postojećih društvenih nejednakosti. Ovakav se stav temeljio na pretpostavci da meritokratski karakter obrazovanja omogućava postizanje društvenog statusa prvenstveno na temelju individualnih sposobnosti i zasluga, a ne pripisanih karakteristika kao što su klasna ili etnička pripadnost pojedinca. Međutim, istraživanja pokazuju da slobodan pristup obrazovanju ne poništava povezanost između društvenog porijekla i obrazovnih postignuća, iako intenzitet takve povezanosti može varirati između pojedinih nacionalnih obrazovnih sustava (Baumert i Schümer, 2001 ; Pastuović, 2006, OECD, 2006). U ovome se radu istražuje povezanost društvenog porijekla i postignuća učenika u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj na PISA testiranju. Za objašnjenje razlika u obrazovnim postignućima koriste se indikatori socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala (Bourdieu, 1977) te se analizira u kojoj mjeri razlike u kulturnom kapitalu posreduju između socijalnog porijekla učenika i njihovog obrazovnog postignuća prikazanog PISA rezultatima iz prirodoslovne pismenosti. U radu se koriste podaci iz ciklusa PISA 2009 za Hrvatsku (N=4994), Njemačku (N=4979) i Mađarsku (N=4605). Uzorci su reprezentativni za populacije petnaestogodišnjih učenika u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj s obzirom na spol, tip školskog programa i razred. Uz rezultate ispita prirodoslovne pismenosti u analizama se koriste sociodemografski i kontekstualni podaci prikupljeni upitnikom za učenike i upitnikom za roditelje. Hijerarhijskom regresijskom analizom u komparativnoj je perspektivi ispitan doprinos socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala obitelji u objašnjenju varijance rezultata iz prirodoslovne pismenosti za svaku odabranu zemlju te je ispitan interakcijski efekt socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala na postignuće učenika iz prirodoslovne pismenosti. Rezultati pokazuju da kulturni kapital obitelji posreduje pri utjecaju socioekonomskog statusa na postignuća u školi što je posebice izraženo kod njemačkih učenika. Konačni model sastavljen od svih indikatora socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala u najvećem udjelu tumači postignuće učenika u Njemačkoj (41%) u usporedbi s nešto manjim udjelom u Mađarskoj (36%) i Hrvatskoj (27, 5%). S druge strane, interakcijski je efekt statistički značajan samo kod mađarskih učenika, a njegov pozitivni predznak upućuje da je učinak kulturnog kapitala na obrazovno postignuće jači kod učenika višeg socioekonomskog statusa. Zaključno, dobiveni se rezultati interpretiraju u kontekstu analiziranih obrazovnih sustava te u okviru teorija kulturne mobilnosti (DiMaggio, 1982) i kulturne reprodukcije (Bourdieu, 1977).

kulturni kapital; socioekonomski status; obrazovno postignuće; prirodoslovna pismenost; PISA

nije evidentirano