hrvatski

Faktori povezani s iskustvima ekonomskoga nasilja nad ženama u intimnim vezama: provjera socijalno-ekološkoga modela

U sociologiji je već duže vrijeme prihvaćeno stajalište kako nasilje nad ženama u intimnim odnosima ne predstavlja samo individualni ili privatni obiteljski, već javni društveni problem koji je i danas prisutan u većini modernih društava. Nasilje u ovom radu definiramo kao obrasce ponašanja koji imaju za cilj demonstraciju moći, zastrašivanje, prisilnu kontrolu i ugnjetavanje osobe nad kojom se ono vrši, a ekonomsko nasilje kao ponašanja kojima nasilnik ograničava, kontrolira i iskorištava ženine ekonomske resurse i potencijale. Ekonomsko je nasilje usko vezano uz rodne ekonomske nejednakosti. Naime, iz feminističke se perspektive smatra kako je nasilje nad ženama posljedica nejednakih rodnih odnosa moći, no ono je također i temelj za daljnje produbljivanje rodnih ekonomskih nejednakosti. Teorije koje pokušavaju utvrditi uzroke nasilja i tzv. rizične faktore povezane s povećanim rizikom od nasilja su brojne i dolaze iz različitih znanstvenih disciplina, a jedan od najčešće upotrebljavanih multidimenzionalnih modela je tzv. socijalno-ekološki model (Bronfenbrenner, 1979 ; Dutton, 1985 ; Heise, 1998 ; Dahlberg i Krug, 2002 ; Heise, 2011) koji primijenjujemo u ovom istraživanju. Ovaj model razvrstava čimbenike nasilja u četiri razine: individualna razina, razina veze, razina zajednice i razina društva. U izlaganju će se nastojat odgovoriti na dva istraživačka pitanja: 1) U kojoj je mjeri ekonomsko nasilje u Hrvatskoj zastupljeno među ženama koje žive sa svojim intimnim partnerima i koji su oblici najzastupljeniji? te 2) Koji su faktori povezani sa ženskim iskustvima ekonomskog nasilja? Rezultati anketnog istraživanja provedenog 2012. godine na reprezentativnom uzorku žena u Republici Hrvatskoj s minimalno jednom godinom iskustva suživota s intimnim partnerom (N=601) pokazali su da možemo govoriti o četiri međusobno povezana oblika ekonomskog nasilja od kojih se svaki manifestira nizom različitih ponašanja. Prema podacima ovog istraživanja najzastupljeniji oblik ekonomskog nasilja nad ženama je onaj koji se odnosi na tzv. opće oblike ekonomskog nasilja, a koje je doživjelo 25, 4% ispitanih žena. Potom slijede oblici ekonomskog nasilja nakon prekida intimne veze (23, 6% žena od strane njihovih bivših partnera), ponašanja kojima partner onemogućava ekonomsku neovisnost žene koja je zaposlena (20, 1% zaposlenih žena) i ekonomsko nasilje vezano za uzdržavanje djece (8, 1% žena koje zajednički s partnerom uzdržavaju djecu). Koristeći Poissonove log-linearne regresijske modele testirane su hipoteze o istovremenoj povezanosti različitih faktora četiri razine socijalno-ekološkog modela s iskustvima pojedinih oblika ekonomskog nasilja. Rezultati pokazuju da se statistički značajnim prediktorima pokazuju faktori sa sve četiri razine socijalno-ekološkog modela (individualna razina, razina veze, zajednice te društva), a za objašnjenje ovih povezanosti potrebno je istovremeno uzeti u obzir niz teorijskih objašnjenja uzroka nasilja nad ženama na različitim razinama analize: od mikro (psihologijskih), preko mezo (socijalno psiholoških), do makro razine (socioloških i feminističkih). Može se zaključiti kako se za ekonomsko nasilje, kao i za ostale oblike nasilja nad ženama u intimnim vezama, ne mogu donositi definitivne izjave o uzročnim faktorima, već rezultati sugeriraju da je ono – slično kao i fizičko ili psihičko nasilje (Carlson, 1984) – višestruko determinirano.

Ekonomsko nasilje; economske nejednakosti. nasilje nad ženama; rodne nejednakosti; socijalno-ekološki model

nije evidentirano