hrvatski

Primjena modela bibliografske organizacije na hrvatski korpus neomeđene građe

Pojava nove vrste građe uzrokovala je potrebu za uspostavom novih definicija i podjele između pojedinih vrsta građe, pojavljuje se neomeđena građa koju po definiciji čine serijske publikacije i tekuća integrirajuća građa. Uz nove vrste građe javljaju se IFLA-ini konceptualni modeli FRBR, FRAD i FRSAD kao modeli organizacije bibliografskih i preglednih podataka, nova Međunarodna kataložna načela koja se temelje na njima i objedinjeni ISBD. Rad analizira specifičnosti neomeđene građe i primjenu novih konceptualnih modela, kako bi se uvidjelo koliko su modeli sustavni i primjenjivi na neomeđenu građu. U radu se ističu problematična mjesta u primjeni konceptualnih modela i novih Međunarodnih kataložnih načela na neomeđenu građu, te predlaže uspostava modela bibliografske organizacije neomeđene građe. Cilj rada je utvrditi atribute i odnose iz IFLA-inih studija u odnosu na postojeće bibliografske zapise u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji se temelje na nacionalnom pravilniku PPIAK-u i ISBD-u. Cilj je, također, ukazati na atribute i odnose koji su relevantni za korisničke postupke kako ih određuju IFLA-ini modeli i nova Međunarodna kataložna načela, preko pristupnih točaka i odnosa u bibliografskim zapisima, a u cilju identifikacije i okupljanja informacija o neomeđenoj građi. U teorijskom dijelu rada koristi se deskriptivna i komparativna metoda, a u istraživanju metoda uzorka i promatranja. Istraživanje je provedeno na hrvatskom korpusu neomeđene građe za razdoblje 2000.-2010. Veličina uzorka utvrđena je metodom namjernog stratificiranog uzorka, a odabrani naslovi promatrani su u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, prema parametrima iz novih bibliografskih modela. Na osnovama teorijske analize i rezultata istraživanja predložen je model bibliografske organizacije neomeđene građe koje se temeljiti na novim Međunarodnim kataložnim načelima i teorijskim postavkama IFLA-inih modela, a koji će biti nužan u osuvremenjivanju nacionalnog kataložnog pravilnika. U predloženom modelu bibliografske organizacije skupno neomeđeno djelo iskazuje se usvojenim pristupnicama iz FRAD modela i novih Načela, osnovnim odnosom jedan-mnogi. Bibliografski opis neomeđene građe iskazuje se prema FRBR modelu, preporukama Radne skupine za skupne entitete, novim Načelima i objedinjenom ISBD-u, odnosom mnogi-mnogi. Analiza i istraživanje dovode do zaključka kako novi IFLA-ini modeli nisu prekinuli sa knjižničarskom tradicijom, već su samo uveli novu metodologiju entitet-odnos, koja ukazuje kako teorija informacijskih znanosti, u novim društvenim procesima, mora surađivati sa sustavima u kojima se pojavljuje – informacijskim sustavima, a ta se simbioza očituje u novim modelima bibliografskog univerzuma. IFLA-ini modeli omogućavaju ravnopravnost u pristupu/identifikaciji/odabiru djelu, predmetu ili odgovornoj osobi/tijelu, za sve vrste građe, u takvom načinu oblikovanja budućih kataloga ili baza podataka, krije se više mogućnosti za bibliografsku organizaciju neomeđene građe i informacija u skladu sa zahtjevima korisnika.

neomeđena građa; PPIAK; ISBD-i; FRBR; FRAD; FRSAD; Međunarodna kataložna načela; objedinjeni ISBD

nije evidentirano