Predmeti izrađeni od kamena, katalog (CROSBI ID 53901)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Halamić, Josip ; Jelinčić Vučković, Kristina
hrvatski
Predmeti izrađeni od kamena, katalog
Pronađeno je šest ulomaka kamenih brusova upotrebljavanih za oštrenje metalnih alata. U presjeku su uglato oblikovani, s manjim otklonima, što ovisi o tome koliko su bili upotrebljavani i o tvrdoći kamena. Što se tiče podrijetla materijala za analizirane ulomke brusova vrlo je teško, bez detaljne usporedne analize s potencijalnih lokaliteta, odrediti područje iz kojeg one potječu. Pješčenjake opisanih petrografskih obilježja nalazimo na Papuku, ali i na Meczeku u susjednoj Mađarskoj. Bez podrobne usporedne analize i uzoraka s tih lokaliteta nije moguće reći da li se uopće radi o uzorcima s tih lokaliteta. Osim toga, pošto se ovdje radi i o traženoj robi za trgovanje u to vrijeme, a ti artefakti nisu tako velikih dimenzija, postoji i mogućnost transporta i iz udaljenijih nalazišta (npr. područja sadašnje Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije itd.). Pronađeni su ulomci dva rotacijska žrvnja. Jedan ulomak izgrađen je od vulkanske stijene, koja je određena kao ofitni, mandulasti metabazalt. Drugi ulomak je klastična sedimentna stijena koja pripada grupi siliciklastičnih pješčenjaka arenitnog tipa. Petrografski ta je stijena određena kao sublitoarenit sa sadržajem kvarcnih zrna od preko 80%. Što se opisane vulkanske stijene tiče, s velikom sigurnošću se može tvrditi da ona ne potječe s teritorija R. Hrvatske, jer stijene takvih petrografskih obilježja ne nalazimo otkrivene na površini u neposrednoj, a niti u široj okolici arheološkog nalazišta. Isto kao i za stijene prethodno opisanih brusova i za ulomak žrvnja izrađenog od pješčenjaka postoji mogućnost njegovog nalaza na Papuku, ali isto tako i na obližnjem Meczeku u Mađarskoj. Međutim, nije isključen niti transport tih kamena i s udaljenijih lokaliteta.
Rimsko selo, Gornja Panonija, brusovi, žrvnjevi, petrografija
nije evidentirano
engleski
Stone items, catalogue
Pronađeno je šest ulomaka kamenih brusova upotrebljavanih za oštrenje metalnih alata. U presjeku su uglato oblikovani, s manjim otklonima, što ovisi o tome koliko su bili upotrebljavani i o tvrdoći kamena. Što se tiče podrijetla materijala za analizirane ulomke brusova vrlo je teško, bez detaljne usporedne analize s potencijalnih lokaliteta, odrediti područje iz kojeg one potječu. Pješčenjake opisanih petrografskih obilježja nalazimo na Papuku, ali i na Meczeku u susjednoj Mađarskoj. Bez podrobne usporedne analize i uzoraka s tih lokaliteta nije moguće reći da li se uopće radi o uzorcima s tih lokaliteta. Osim toga, pošto se ovdje radi i o traženoj robi za trgovanje u to vrijeme, a ti artefakti nisu tako velikih dimenzija, postoji i mogućnost transporta i iz udaljenijih nalazišta (npr. područja sadašnje Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije itd.). Pronađeni su ulomci dva rotacijska žrvnja. Jedan ulomak izgrađen je od vulkanske stijene, koja je određena kao ofitni, mandulasti metabazalt. Drugi ulomak je klastična sedimentna stijena koja pripada grupi siliciklastičnih pješčenjaka arenitnog tipa. Petrografski ta je stijena određena kao sublitoarenit sa sadržajem kvarcnih zrna od preko 80%. Što se opisane vulkanske stijene tiče, s velikom sigurnošću se može tvrditi da ona ne potječe s teritorija R. Hrvatske, jer stijene takvih petrografskih obilježja ne nalazimo otkrivene na površini u neposrednoj, a niti u široj okolici arheološkog nalazišta. Isto kao i za stijene prethodno opisanih brusova i za ulomak žrvnja izrađenog od pješčenjaka postoji mogućnost njegovog nalaza na Papuku, ali isto tako i na obližnjem Meczeku u Mađarskoj. Međutim, nije isključen niti transport tih kamena i s udaljenijih lokaliteta.
Roman village, Upper Pannonia, grindstones, whetstones, petrography
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
263-268.
objavljeno
Podaci o knjizi
Rimsko selo u provinciji Gornjoj Panoniji: Virovitica Kiškorija Jug
Dizdar, Marko
Zagreb: Institut za arheologiju
2015.
978-953-6064-13-7