srpski

Ciljevi nastave, vaspitanja i učenja - teleološke, semantičke i pedagoške dileme

Ciljevi i ishodi učenja koji se očekuju od današnje škole razlikuju se od očekivanja koja su pred školu postavljana prije pedeset ili 350 godina. Naime, prije 350 godina je Jan Amos Komensky objavio svoje najvažnije djelo (Velika didaktika) koje je značajno uvjetovalo način poučavanja i uređenje prostora u kojima će se poučavati. U učionicama možemo, međutim, još uvijek pronaći istu opremu raspoređenu na isti način kao i prije 350 godina. Čak i najnovija informatička tehnologija oponaša didaktičku logiku iz doba 17. vijeka: mnogo stolica poredanih u tri ili četiri kolone te oprema za prikazivanje onoga što će učenici morati nekoliko sati gledati i slušati, gledajući jedan drugome u zatiljak. Dakle, uloga subjekata koji uče je i danas, dominantno sjediti, slušati i gledati. Suvremene ploče poznate pod imenom pametne ploče i dalje su više u funkciji pomaganja rada nastavnika koji predaje i pokazuje negoli u funkciji pomaganja individualnih aktivnosti učenika. Uz pametnu ploču u jednom trenutku može biti aktivan samo jedan učenik (ili subjekt)! Uz pitanje uređenja i opremanja prostora za učenje i poučavanje i danas je nezaobilazna uloga udžbenika. O udžbenicima je pisao i već spomenuti Komensky, ali danas imamo nove spoznaje o pripremi i korištenju udžbenika. Udžbenik bi trebao biti dopunski izvor znanja i medij koji potiče učenike na raznovrsne aktivnosti. Koliko su današnji udžbenici u mogućnosti zadovoljiti potrebe učenika i očekivanja učitelja i drugih stručnjaka? Prati li didaktičko oblikovanje udžbenika spoznaje o psihologiji učenja i teorijama nastave i škole? To su neka od pitanja na koja autor nastoji odgovoriti uz analizu sredine u kojoj se odvija odgojno- obrazovni proces, zatim razmatranje organizacije i uređenja prostora za učenje i poučavanje te medije koji se koriste za aktivnosti učenika i učitelja.

ciljevi učenja, obrazovna sredina, nastavni proces, nastavne strategije, nastavni mediji, udžbenik

Ovo je rad koji je već upisan u Hrvatsku zansntvenu bibliografiju pod brojem 604483, ali je preveden na srpski jezik i štampan ćiriličnim pismom.