hrvatski

Utjecaj rastrošbe na trajnost zasjeka u mekoj stijeni

Na primjeru lapora kao gradiva s područja Dalmacije i zasjeka kao primjera geotehničkog zahvata u prirodi, sagledani su osnovni procesi koji dovode do pojave rastrošbe, ali i posljedice iste koje se u konačnici manifestiraju in situ. Upotrebom klasičnih laboratorijskih tehnika mehanike stijena, uz nadopune, izmjene i reinterpretaciju kriterija, provedeno je sustavno istraživanje utvrđivanja podložnosti gradiva rastrošbi. Istraživanje je provedeno na intaktnim uzorcima, ali i na uzorcima pri različitim fazama laboratorijski oponašane rastrošbe. Pritom su uočene određene manjkavosti uvriježenih klasifikacija, te su predložene izmjene i dodaci. Rezultati su izraženi putem indeksa trajnosti i parametara posmične čvrstoće pri različitim fazama degradacije gradiva uslijed rastrošbe. Osim klasičnih laboratorijskih tehnika upotrebljene su i dosad neuvriježene tehnike temeljene na VIS-NIR spektrometriji. Prvi rezultati pokazuju da je moguće detektirati ključne mineraloške komponente ovog tipa gradiva, ali još važnije i na mogućnost procjene podložnosti rastrošbi. Nadalje, izvršen je niz opažanja zasjeka na 14 pilot lokacija koristeći TLS za kreiranje 3D modela morfologije zasjeka. Istraživanje je provedeno za različite vremenske korake i broj opažanja, pritom omogućujući definiranje prosječnih stopa erozije zasjeka u ovom tipu gradiva, kao osnove za izradu prognoznih i povratnih analiza. Na koncu su provjereni poznati matematički modeli razvoja erozije na zasjecima te su predložene smjernice za korištenje.

rastrošba; trajnost; lapor; meka stijena; zasjek; spektrometrija; TLS; modeliranje

Doktorska disertacija proglašena je najboljim doktorskim radom u području građevinarstva u 2015. od strane Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. http://www.casopis- gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-67-2015-12-9- Nagradjeni.pdf