hrvatski

Odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972.

Cilj ovog istraživanja je prikazati odnos vlasti i pojedinca od 1958. do 1972., odnosno u razdoblju koje se ovdje naziva „dugim šezdesetima“. Istraživanjem se nastojalo utvrditi da li se u analiziranome razdoblju promijenio položaj pojedinca u društvu, odnosno da li je došlo do značajnije promjene u odnosu vlasti prema pojedincu s jedne, te da li je došlo do promjene odnosa pojedinca prema vlasti s druge strane. To je ujedno trebalo otkriti da li se u analiziranome razdoblju hrvatske povijesti dogodila liberalizacija hrvatskog društva. Dosizanjem zadanih ciljeva nastojalo se utvrditi o kakvom se društvenom sustavu radilo, koje su bile specifičnosti samoupravnog socijalizma, kakav je bio položaj Saveza komunista Jugoslavije u društvu, kakav je bio položaj državnog poglavara Josipa Broza Tita, kakav je bio položaj Vladimira Bakarića, kako je vlast shvaćala položaj pojedinca u društvu te kakav je bio status temeljnih prava i sloboda pojedinca. Autor je nastojao na ova pitanja odgovoriti analizom teorije, što podrazumijeva analizu Programa Saveza komunista Jugoslavije, kao i ustavnih i zakonskih tekstova koji su definirali položaj i prava vlasti i pojedinca, te analizom svakodnevne prakse, što podrazumijeva analizu direktne pismene komunikacije između vlasti i građana. Analiza teorije pokazala je da je položaj pojedinca u društvu, iako je vlast najavljivala i propagirala njegovu značajno drugačiju, pogotovo u odnosu na vlast, bio determiniran totalitarnom ideologijom vladajuće političke organizacije. Analiza prakse je pokazala da su se neke najavljene promjene u jednom manjem opsegu i dogodile, ali i da je postojao veliki raskorak između onoga što je propagirano u samoupravnoj teoriji i onoga s čime su građani bili suočeni u svakodnevici. Ova dva aspekta odnosa vlasti i pojedinca nadopunila je analiza odnosa pojedinca s najvišim autoritetom državne i partijske vlasti kako na federalnoj razini – s Josipom Brozom Titom, tako i na republičkoj razini – s Vladimirom Bakarićem.

vlast; pojedinac; Hrvatska; Jugoslavija; Savez komunista Jugoslavije; Savez komunista Hrvatske; samoupravljanje; socijalizam; komunizam; totalitarizam; temeljna prava; liberalizacija; 1960-e; ustavna država; pisanje pisama; Josip Broz Tito; Vladimir Bakarić

Disertacija obranjena ispred povjerenstva u sastavu: dr. sc. Zdenko Radelić, prof. dr. sc. Ivo Banac ; prof. dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan.