Planirani gradovi i naselja 19. stoljeća u Hrvatskoj - Činitelji urbanog identiteta i zaštite (CROSBI ID 623963)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Karač, Zlatko ; Žunić, Alen
hrvatski
Planirani gradovi i naselja 19. stoljeća u Hrvatskoj - Činitelji urbanog identiteta i zaštite
Već na prijelazu 18./19. st. provedene su u istočnoj Slavoniji i tzv. 'Jozefinske regulacije' mnogih sela koja su iznova planski izgrađena (najznačajniji je primjer Tovarnik), a poseban su fenomen 'pustare', planski podignute agrarne kolonije na veleposjedima, primjerice na Belju gdje ih je izgrađeno petnaestak (uglavnom nakon 1870.). U Hrvatskoj je 19. st. s modernizacijskim fenomenima – poput željeznice, elektrike i ranih industrija – rezultiralo naglašenim razvojem gradova, posljedično i prvim planskim regulacijama), ali i utemeljenjem novih industrijskih naselja. Kod postojećih gradova koji su uslijed snažnoga rasta dobili nove planirane dijelove izdvajaju se u I. polovici stoljeća Sisak (tzv. 'Fistrovićeva regulacija'), a u II. polovici 19. st. Zagreb (Donji grad), Osijek (Novi grad), Rijeka (drugo nasipavanje obale) i vojna Pula. Međutim, zanimljiviji su novoutemeljeni gradovi nastali zbog tada suvremenih funkcija, primjerice lječilišnoga turizma (Opatija i Lipik razvijeni su iz dotadašnjih neznatnih naselja), odnosno industrije. Za potrebe eksploatacije drva nedaleko Valpova tvrtka 'S. H. Gutmann d.d.' utemeljila je 1885. industrijski grad Belišće. I nedaleki Đurđenovac istaknuti je primjer planske industrijske urbanizacije započete 1897./98. Slične je geneze i tekstilno industrijsko naselje Duga Resa kod Karlovca. S obzirom da su navedeni primjeri samostalna monofunkcionalna naselja, a ne dijelovi većih vitalnih gradova u kojima su prenamjene lakše provedive, njihovo fizičko i demografsko očuvanje ovisi o očuvanju izvorne funkcije, ili o razvoju novih srodnih funkcija. Kod turističkih gradova taj je proces dobro usmjeren, također je održiv i kod agrarnih kolonija (mogućnosti ekološke poljoprivrede), no kod zastarjelih industrijskih gradova očekivana je radikalnija prenamjena u polivalentne gospodarske zone, uz uvjet očuvanja identitetskih dijelova urbanističke i arhitektonske supstance.
Đurđenovac ; Belišće ; Duga Resa ; planirani gradovi ; industrijski gradovi ; urbanizam 19. st.
nije evidentirano
engleski
Planned Cities and Settlements of the 19th Century in Croatia - The Factors of Urban Identitity and Preservation
Već na prijelazu 18./19. st. provedene su u istočnoj Slavoniji i tzv. 'Jozefinske regulacije' mnogih sela koja su iznova planski izgrađena (najznačajniji je primjer Tovarnik), a poseban su fenomen 'pustare', planski podignute agrarne kolonije na veleposjedima, primjerice na Belju gdje ih je izgrađeno petnaestak (uglavnom nakon 1870.). U Hrvatskoj je 19. st. s modernizacijskim fenomenima – poput željeznice, elektrike i ranih industrija – rezultiralo naglašenim razvojem gradova, posljedično i prvim planskim regulacijama), ali i utemeljenjem novih industrijskih naselja. Kod postojećih gradova koji su uslijed snažnoga rasta dobili nove planirane dijelove izdvajaju se u I. polovici stoljeća Sisak (tzv. 'Fistrovićeva regulacija'), a u II. polovici 19. st. Zagreb (Donji grad), Osijek (Novi grad), Rijeka (drugo nasipavanje obale) i vojna Pula. Međutim, zanimljiviji su novoutemeljeni gradovi nastali zbog tada suvremenih funkcija, primjerice lječilišnoga turizma (Opatija i Lipik razvijeni su iz dotadašnjih neznatnih naselja), odnosno industrije. Za potrebe eksploatacije drva nedaleko Valpova tvrtka 'S. H. Gutmann d.d.' utemeljila je 1885. industrijski grad Belišće. I nedaleki Đurđenovac istaknuti je primjer planske industrijske urbanizacije započete 1897./98. Slične je geneze i tekstilno industrijsko naselje Duga Resa kod Karlovca. S obzirom da su navedeni primjeri samostalna monofunkcionalna naselja, a ne dijelovi većih vitalnih gradova u kojima su prenamjene lakše provedive, njihovo fizičko i demografsko očuvanje ovisi o očuvanju izvorne funkcije, ili o razvoju novih srodnih funkcija. Kod turističkih gradova taj je proces dobro usmjeren, također je održiv i kod agrarnih kolonija (mogućnosti ekološke poljoprivrede), no kod zastarjelih industrijskih gradova očekivana je radikalnija prenamjena u polivalentne gospodarske zone, uz uvjet očuvanja identitetskih dijelova urbanističke i arhitektonske supstance.
Đurđenovac ; Belišće ; Duga Resa ; planned cities ; industrial cities ; urbanism of 19th century
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
69-69.
2015.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
International Scientific Conference: Cultural Heritage - Possibilities for Spatial and Economic Development. Book of Abstracts
Obad Šćitaroci, Mladen
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
978-953-8042-07-2
Podaci o skupu
International Scientific Conference: Heritage - Possibilities for Spatial and Economic Development [HERU]
predavanje
22.10.2015-23.10.2015
Zagreb, Hrvatska