Utjecaja iona olova i insekticida imidakloprida na sastav stanica kvasca kao modelnog organizma u izučavanju etiopatogeneze neurodegenerativnih bolesti (CROSBI ID 624124)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa
Podaci o odgovornosti
Martina Barbarić, Nermina Mumiši, Gordana Čanadi Jurešić, Branka Blagović, Čedomila Milin
hrvatski
Utjecaja iona olova i insekticida imidakloprida na sastav stanica kvasca kao modelnog organizma u izučavanju etiopatogeneze neurodegenerativnih bolesti
Industrijalizacija je dovela do povećane upotrebe predmeta koji sadrže teške metale što predstavlja ozbiljnu prijetnju za okoliš, a time i za zdravlje čovjeka. Čak i niske koncentracije teških metala štetne su za čovjeka jer se putem zraka i hrane apsorbiraju i nakupljaju u organima, a neki, poput olova, najviše u središnjem živčanom sustavu. Zbog sve raširenije upotrebe i pesticidi predstavljaju prijetnju za ljudsko zdravlje. Neonikotinoidi su relativno nova vrsta insekticida koji učinkovito suzbijaju nametnike uz istovremeno relativno nisku toksičnost za sisavce. Istraživanja su pokazala da se njihova toksičnost očituje u povećanoj proizvodnji reaktivnih kisikovih spojeva u organizmu, a poznato je da velike količine ili nedovoljno učinkovito uklanjanje reaktivnih kisikovih spojeva dovodi do oksidacijskog stresa i posljedično do oštećenja lipida, proteina i nukleinskih kiselina. Višestruko nezasićene masne kiseline, koje živčani sustav sadrži u visokim koncentracijama, naročito su osjetljive na takve spojeve u čijem prisustvu podliježu peroksidaciji, zbog čega dugotrajno izlaganje neonikotinoidima i za ljude predstavlja opasnost. Zbog navedenog, pretpostavlja se da teški metali i pesticidi utječu i na razvoj neurodegenerativnih bolesti, u koje spada i multipla skleroza, koja za Hrvatsku predstavlja poseban problem zbog žarišta u Gorskom kotaru i Istri. U cilju istraživanja mogućeg utjecaja teških metala i pesticida na razvoj neurodegenerativnih bolesti, u ovom radu korišten je kvasac Saccharomyces cerevisiae kao modelni organizam. Istražene su promjene koje u njegovom lipidnom sastavu te proteomu njegovih organela izazivaju ioni olova i insekticid imidakloprid prisutni u podlozi za uzgoj. U istraživanjima je korišten olovov(II) nitrat, Pb(NO3)2, u koncentracijama 5 - 25 μmol/L podloge što je usporilo rast kvasca za 20 – 28 % u odnosu na kontrolni uzorak. U sastavu masnih kiselina tretiranih uzoraka uočene su samo blage promjene. Imidakloprid je korišten u koncentracijama 25 - 250 μg/mL podloge. U svim tretiranim uzorcima povećan je udio C18-kiselina, pogotovo C18:1 na račun C16-kiselina. U citoplazmatskim membranama nisu uočene značajne promjene u ekspresiji proteina, dok je u proteomu mitohondrija enzim sukcinat dehidrogenaza bio značajno više eksprimiran. U uzorcima citosola s mikrosomima najznačajniji porast u aktivnosti određen je za Cu, Zn-superoksid dismutazu, enzim odgovoran za zaštitu kvasca od oksidacijskog stresa, te za proteinsku disulfid izomerazu. U nastavku istraživanja primijenit će se više koncentracije iona olova i odrediti sastav ostalih lipidnih vrsta kako cijelih stanica kvasca tako i pojedinih organela.
kvasac; neurodegenerativne bolesti; olovo; imidakloprid
Sredstava potpore znanstvenim istraživanjima (813.10.1113)
engleski
The impact of lead ions and insecticide imidacloprid on the composition of yeast cells as model organism in the study of neurodegenerative diseases etiopathogenesis
nije evidentirano
yeast; neurodegenerative diseases; lead; imidacloprid
nije evidentirano
Podaci o prilogu
263-263.
2015.
nije evidentirano
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Knjiga sažetaka
Zagreb:
Podaci o skupu
24. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera
poster
21.04.2015-24.04.2015
Zagreb, Hrvatska