hrvatski

Utjecaj odlagališta otpada Baštijunski brig na geokemijski sastav površinskih jezerskih sedimenata Vranskog jezera u Ravnim kotarima

Područje istraživanja je bilo Vransko jezero (Biograd n/m) koje je dio Parka prirode i posebni ornitološki rezervat te područje velike biološke raznolikosti. Jezero je udaljeno svega 1, 5 km od neuređenog odlagališta Baštijunski brig. Naglasak istraživanja je usmjeren na procjenu utjecaja odlagališta otpada na površinski sediment jezera. Interakcija na granici sedimenta i vode je nezaustavljivi dvosmjerni proces koji utječe na sastav vode i sedimenta, slijedom čega se jezera smatraju dobrim pokazateljem promjena u okolišu, ali i dobrom zamkom za čestice koje završe u vodenom stupcu i talože se na dnu jezera. Takva depozicija ne mora biti trajna zbog moguće redistribucije uvjetovane promjenama u okolišu. U kombinaciji s geokemijskim i statističkim analizama dobivene su informacije o mobilnim elementima, prvenstveno kako bi se mogle predvidjeti promjene koje bi mogle uslijediti u izmijenjenim okolišnim uvjetima. Analizirani jezerski uzorci su visokokarbonatni pjeskoviti prahovi u čijem sastavu dominiraju kalcit, niskomagnezijski do visokomagnezijski kalciti, aragonit i kvarc, a prisutni su još pirit, muskovit i kaolinit. Radionuklidom 137Cs utvrđena je neujednačena brzina sedimentacije duž jezera, koja u SZ dijelu jezera iznosi 5, 5 mm/god, dok u JI dijelu iznosi 3, 4 mm/god, za period 1954.-2010. godine. Također su utvrđene i neujednačenosti u brzini sedimentacije u posljednjih 60 godina. Mjerenjem dioksina u raznim medijima (sediment, tlo i zrak) utvrđeno je povećanje, koje se povezuje s odlagalištem otpada, i do 4000 puta, dok povećanje toksičnog ekvivalenta I-TEQ, u odnosu na background vrijednosti, iznosi preko 5500 puta. Karte distribucije mjerenih elemenata dobivene metodom kriginga ukazuju na povećanje mobilne frakcije u SZ dijelu jezera za elemente Cr, Co, Mn, Al i Fe, što se s obzirom na položaj može povezati s odlagalištem otpada, iako su izmjerene koncentracije unutar maksimalno dopuštenih granica. Modelom procjene ukupnog potencijalnog ekološkog rizika utvrđene su značajne razlike između rubnih dijelova jezera i središnjeg dijela te je utvrđen značajan ekološki rizik u SZ dijelu jezera, čemu najviše pridonosi visok faktor potencijalnog ekološkog rizika kadmija. Područje značajnog ekološkog rizika također ukazuje na negativni utjecaj odlagališta otpada na jezerski sediment.

Vransko jezero; sekvencijalna ekstrakcijska kemijska anliza; radionuklidi 40K; 137Cs i 232Th; brzina založenja; kriging; potencijalni ekološki rizik; Hrvatska

nije evidentirano