engleski

Medieval layer of the historical landscape of the Wesern Pelješac factor and criteria of identity preservation

Tijekom srednjovjekovnog razdoblja na za padnom dijelu poluotoka Pelješca ocrtani su ključni čimbenici kulturnog identiteta, na kojeg su se tijekom sljedećih stoljeća nadograđivali kulturni slojevi. Dosada nedovoljno vrjednovan srednjovjekovni sloj u promišljanju očuvanja kulturnoga krajolika u budućim planskim dokumentima iziskuje sustavno propitivanje u revitalizaciji kulturnih vrijednosti u održivom razvoju ovoga područja. Srednjovjekovno razdoblje poluotoka Pelješca iznimno je oskudno povijesnim izvorima sve do dolaska u sastav Dubrovačke Republike 1333. godine, kada izradom katastra i utemeljenjem Trsteničke kapetanije te dolaskom franjevaca cijeli prostor biva administrativno, ekonomski i duhovno uređen, što pridonosi stvaranju podloge za gospodarski uzlet u kasnijim stoljećima. Sačuvanost srednjovjekovne podjele zemlje iz 1333. godine i glavnih toposa srednjovjekovne profane arhitekture i sakralne baštine – važne su sastavnice u iščitavanju morfologije baštinskih krajolika zapadnoga Pelješca u budućim prostor noplanskim dokumentima. Očuvanje kulturnog krajolika u svojoj slojevitosti izazov je budućih izrađivača prostorno-planske dokumentacije. Metodološki razmatrano područje sagledano je u kategorizaciji kulturne baštine, kulturnih slojeva i niihove revitalizacije.

Pelješac peninsula; the Middle Ages; Dubrovnik Republic; cadastre; church

nije evidentirano