hrvatski

Uloga splitske knjižare Morpurgo u razvoju kulture čitanja u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća

Knjižaru Morpurgo osnovao je 1860. godine Vid Morpurgo, poznati splitski preporoditelj, bibliograf, kulturni i privredni djelatnik. Knjižara je u vlasništvu obitelji Morpurgo djelovala do 1943. godine, nakon čega je zatvorena, a njena imovina konfiscirana. Tijekom tog dugog perioda knjižara je djelovala u različitim političkim, društvenim i gospodarskim okolnostima te je bila važna spona između europskog i domaćeg tržišta knjigama. Oslanjajući se na postmodernističke modele i metodologiju anticipiranu u djelima suvremenih teoretičara i povjesničara kulture, povijesti knjige i čitanja (Roberta Darntona, Rogera Chartiera, Pierrea Bourdieua, Michela de Certeaua i Roberta Escarpita) u radu je istraženo poslovanje knjižare Morpurgo tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, dakle u razdoblju koje bilježi porast čitateljske publike na hrvatskom povijesnom prostoru. Kao prikladan metodološki pristup izabrana je studija slučaja (case study), a u istraživanju je korištena metodologija povijesnog istraživanja. Cilj istraživanja bilo je utvrđivanje uloge knjižare Morpurgo u razvoju kulture čitanja u Splitu, Dalmaciji i šire. Istraživački dio rada podijeljen je na četiri vremenska razdoblja (1860-1895 ; 1896.-1918. ; 1918.-1941. ; 1941.-1947.). U svakom razdoblju se nastojalo, koliko su to sačuvani izvori dozvoljavali, obuhvatiti sve segmente poslovanja (dobavljačka mreža, knjižarska promidžba, knjižarska ponuda i potražnja kupaca, nakladnička djelatnost, cijene publikacija, kupci/čitatelji). Rezultati istraživanja pokazali su da je knjižara tijekom cijelog istraživačkog razdoblja imala razvijenu mrežu domaćih i stranih dobavljača koja je uključivala veliki broj nakladnika, knjižara, tiskara, društava i pojedinaca. Njena bogata i raznolika ponuda, kao i nakladnička djelatnost, korespondirala je s društvenim, gospodarskim i kulturnim prilikama u Splitu i Dalmaciji. Odražavala je europska literarna strujanja, kulturnu i političku orijentaciju vlasnika knjižare, ali i potrebe onodobne čitateljske publike. Knjižara je imala i razvijen sustav oglašavanja (oglasi u novinama, časopisima, knjigama, prodajni katalozi, cjenici, izlog knjiga) te uspješnu komunikaciju s kupcima različitih kategorija. Slijedom toga, bila je važan dio infrastrukture koja je omogućavala razvoj kulture čitanja u Splitu i Dalmaciji, pa i šire. Poznavanje poslovanja knjižare Morpurgo u ovom razdoblju doprinos je povijesti knjige i čitanja u Hrvatskoj, a osobito povijesti hrvatskog knjižarstva, koje je za sada vrlo slabo istraženo.

knjižara Morpurgo; knjižarsko poslovanje; Dalmacija; kultura čitanja; povijest knjige; povijest čitanja; 19. i 20. st.

nije evidentirano