hrvatski

Škola i upravljanje procesima inkluzije

Za ostvarenje socijalne pravednosti, ključnog zadataka inluzivne škole potrebna su nova znanja i vještine kako rukovodstva škole, posebno ravnatelja, tako i nastavnika škole. I nekad je bila važna uloga ravnatelja, međutim inkluzivna škola zahtjeva mnogo više, jer je upravo ta uloga ključna za spremnost škole na promjene. Teško je govoriti u kojoj mjeri ravnatelji danas u hrvatskim školama vode računa o svemu onom što osigurava inkluzivnu kulturu škole. Ipak je poznato da su neke škole više, a neke manje spremne uključivati učenike s teškoćama. Ravnateljima u školama u Hrvatskoj pomažu stručni suradnici i često se kvaliteta rada suradnika bilo pedagoga, edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka ili psihologa odražava se na inkluzivnost škole. Za inkluzivnu klimu razreda odgovorni su nastavnici i njihove vještine i znanja o upravljanju razredom. Koliko su vješti i kakvi su njihovi stavovi prema uključivanju najbolje se vidi iz atmosfere, posebno nižih (1.-4.) razreda ili, drugim riječima, da li je učenik s teškoćama prihvaćen ili nije od svojih vršnjaka. Oni nastavnici koji koriste u velikoj mjeri proaktivni stil, te imaju dobar odnos s učenicima i vode računa o njihovim procesima učenja, a ne samo o konačnom rezultatu, usvojenom gradivu biti će uspješni rukovoditelji svojih razreda. Dobra inkluzivna klima u školi i razredu znači da su dobri vršnjački odnosi. Ako se taj cilj nije postigao onda se ne može niti govoriti o inkluzivnoj školi. Kako istraživanja pokazuju odnosi učenika s teškoćama i njihovih vršnjaka mogu biti uspješni, što je važan korak za život učenika s teškoćama, a kasnije odrasle osobe u svojoj sredini kao njen punopravni član. Najnovija istraživanja usmjerena su na to kako na obrazovnom planu postići veći napredak učenika s teškoćama uz primjenu programa u kojima zajedno uče i djeca s teškoćama i njihovi vršnjaci.

Inkluzivna kultura škole, upravljanje razredom, vršnjački odnosi, poučavanje

nije evidentirano