hrvatski

Opća i posebne didaktike: suvremene didaktičke teorije i praksa

U Hrvatskoj na svim nastavničkim fakultetima svi budući nastavnici moraju tijekom studija imati različite kolegije iz područja pedagogije, psihologije, metodike i drugih obrazovnih znanosti. Svi ti kolegiji moraju biti u funkciji stjecanja pedagoške kompetencije kako se u školskim zakonima naziva skup kompetencija koje omogućuju zapošljavanje u školama. 60 ECTS je jedna godina studija, odnosno jedna petina cjelovitog studija na nastavničkom fakultetu. Od 60 ECTS bodova na opću didaktiku otpada otprilike 5 – 8 ECTS, a na specijalnu didaktiku (metodiku) od jedne petine do jedne trećine ukupne sume ECTS. Oni stručnjaci koji završe nenastavničke fakultete, a požele se zaposliti u strukovnim školama i poučavati neke strukovne predmete moraju na sveučilištu nakon petogodišnjeg studija upisati jednogodišnji studij (60 ECTS) od kojih opća i specijalna didaktika obuhvaćaju jednu trećinu bodova. Na tržištu didaktičke literature u Hrvatskoj u proteklih četvrt stoljeća mogu se proučavati djela hrvatskih autora, ali i prijevodi stranih autora, prije svega literature koja je prevođena s njemačkog i engleskog jezika. U didaktičkoj literaturi nalaze se najrazličitije didaktičke teorije i paradigme, što se odražava na velik nered i mnogo nesporazuma u nastavnoj praksi. Nastavnici metodika (specijalnih didaktika) teško prepoznaju utjecaje didaktičkih paradigmi i teorija ruskih autora Danilova, Jesipova, Gončarova i Gruzdjeva, zatim hrvatskih autora Poljaka i Šimleše, drugih didaktičara s područja bivše Jugoslavije (npr. Prodanovića, Krnete, Filipovića, Mandića i dr.) te najnovijih predstavnika konstruktivističke i kurikulumske teorije nastave. Te nesporazume pojačavaju autori metodičke literature koji ne prate najnovije znanstvene teorije, već su još uvijek na pozicijama didaktike nastave usmjerene na nastavnika, a daleko od konstruktivističke didaktike odnosno didaktike nastave usmjerene na učenika. I pedagoška dokumentacija (pisane priprave za nastavni sat, godišnji i operativni planovi itd) su pozicionirane na davno prevladanoj terminologiji i teorijskim pozicijama od prije pedeset ili stotinu godina.

opća didaktika; specijalne didaktike; didaktičke teorije; konstruktivistička didaktika; kurikulumska didaktika

nije evidentirano

engleski

General and specialised didactics in teacher training study programmes and in practice teaching

U Hrvatskoj na svim nastavničkim fakultetima svi budući nastavnici moraju tijekom studija imati različite kolegije iz područja pedagogije, psihologije, metodike i drugih obrazovnih znanosti. Svi ti kolegiji moraju biti u funkciji stjecanja pedagoške kompetencije kako se u školskim zakonima naziva skup kompetencija koje omogućuju zapošljavanje u školama. 60 ECTS je jedna godina studija, odnosno jedna petina cjelovitog studija na nastavničkom fakultetu. Od 60 ECTS bodova na opću didaktiku otpada otprilike 5 – 8 ECTS, a na specijalnu didaktiku (metodiku) od jedne petine do jedne trećine ukupne sume ECTS. Oni stručnjaci koji završe nenastavničke fakultete, a požele se zaposliti u strukovnim školama i poučavati neke strukovne predmete moraju na sveučilištu nakon petogodišnjeg studija upisati jednogodišnji studij (60 ECTS) od kojih opća i specijalna didaktika obuhvaćaju jednu trećinu bodova. Na tržištu didaktičke literature u Hrvatskoj u proteklih četvrt stoljeća mogu se proučavati djela hrvatskih autora, ali i prijevodi stranih autora, prije svega literature koja je prevođena s njemačkog i engleskog jezika. U didaktičkoj literaturi nalaze se najrazličitije didaktičke teorije i paradigme, što se odražava na velik nered i mnogo nesporazuma u nastavnoj praksi. Nastavnici metodika (specijalnih didaktika) teško prepoznaju utjecaje didaktičkih paradigmi i teorija ruskih autora Danilova, Jesipova, Gončarova i Gruzdjeva, zatim hrvatskih autora Poljaka i Šimleše, drugih didaktičara s područja bivše Jugoslavije (npr. Prodanovića, Krnete, Filipovića, Mandića i dr.) te najnovijih predstavnika konstruktivističke i kurikulumske teorije nastave. Te nesporazume pojačavaju autori metodičke literature koji ne prate najnovije znanstvene teorije, već su još uvijek na pozicijama didaktike nastave usmjerene na nastavnika, a daleko od konstruktivističke didaktike odnosno didaktike nastave usmjerene na učenika. I pedagoška dokumentacija (pisane priprave za nastavni sat, godišnji i operativni planovi itd) su pozicionirane na davno prevladanoj terminologiji i teorijskim pozicijama od prije pedeset ili stotinu godina.

general didactic; specialist didactic; didactic theories; constructivist didactic; curriculum didactic

nije evidentirano