hrvatski

Zvučni okoliš gradskih prostora - Urbanističko akustički čimbenici i modeli

Kako akustički projektirati gradske prostore? Koji urbanistički čimbenici utječu na auralni i integralni doživljaj gradskih prostora? Na koji način urbanizam i pejsažna arhitektura utječu na primjenu kvalitativnog pristupa unaprjeđenja zvučnog okoliša gradskih prostora? Koje je urbanističko-akustičke modele moguće primijeniti? Kvaliteta gradskih prostora izravno pridonosi kvaliteti života u gradu. Zvučni okoliš značajan je čimbenik integralnog doživljaja gradskog ambijenta koji utječe na raspoloženje i zdravlje stanovništva. S ciljem ublažavanja izrazito negativnog utjecaja buke na kvalitetu življenja, u sustavno planiranje i oblikovanje izgrađenog okoliša uključen je kvantitativni pristup zvučnome okolišu u vidu mjera zaštite od buke. Zaštita od buke ne obuhvaća u potpunosti problematiku otvorenih prostora grada, niti postizanje akustičke ugode, značajnog zahtjev za planiranje i projektiranje gradskih prostora, kojeg je moguće planirati isključivo uz uključivanje kvalitativnog pristupa koji podrazumijeva promišljanje sadržaja zvučnog okoliša. Za motrište planiranja i projektiranja izgrađenog okoliša to podrazumijeva: 1) prigušivanje neželjenih zvukova pejsažnim i arhitektonskim barijerama, 2) vrjednovanje postojećih poželjnih zvukova pažljivim odnosom spram njihovih izvora, 3) dodavanje novih izvora poželjnih zvukova u gradski prostor. Dobiti takvog holističkog pristupa fenomenu zvuka u gradu međutim još nisu dovoljno razvidne da bi takav pristup bio široko prihvaćen, iako je značaj zvučnog okoliša prepoznat i u određivanju duha mjesta s motrišta zaštite kulturnog naslijeđa, urbanizma i pejsažne arhitekture. Rezultati provedenog doktorskog istraživanja obuhvaćaju: Određivanje pojma gradskog prostora izraženog akustičkog doživljaja - prostora u kojima je ostvaren i prepoznat izniman akustički/auralni doživljaj. Pojam je zamišljen tako da pokriva sve postojeće uočene pristupe: umjetnički, znanstveni, inženjerski i intuitivni pristup, te pristup svojstven zaštiti kulturnog naslijeđa (afirmiranje postojećih akustičkih osobitosti). Pojam je obrazložen gradskim prostorima analiziranim unutar kataloga (70 prostora iz cijeloga svijeta). Obrađeni su perivoji, trgovi, predtrgovi, promenade, gradske rive, ulice i gradske četvrti temeljem urbanističkih geoprostornih podataka i zapisa. Određivanje općih urbanističko-akustičkih čimbenika unaprjeđenja gradskih prostora prepoznatih temeljem analize gradskih prostora u predmetnom katalogu. Urbanističko-akustički čimbenici unaprjeđenja gradskih prostora namijenjeni su integralnom pristupu izrade idejnih urbanističkih, pejsažnih i arhitektonskih rješenja gradskih prostora uz unaprjeđenje zvučnog okoliša kroz planiranje, projektiranje i interdisciplinarnu suradnju. Određivanje urbanističko - akustičkih modela prepoznatih temeljem utvrđenih čimbenika (modeli u smislu primjera dobre prakse i teorijski prostorni modeli). Teorijski prostorni modeli određeni su na dvije razine: A) razina urbanističko-akustičkih modela funkcije ostvarenog zvučnog okolša namijenjena planiranju grada koji govore gdje planirati gradske prostore izraženog akustičkog doživljaja ; i B) razina urbanističko- akustičkih modela prostornog učinka ostvarenog zvučnog okoliša namijenjena projektiranju gradskih prostora koja govori gdje i kako projektirati izvore zvuka u gradskim prostorima. Određivanje metode analize i vrjednovanja gradskih prostora izraženog akustičkog doživljaja. Četiri prostora (odabrana iz kataloga - Lendkai u Grazu, Obala Petra Krešimira IV u Zadru te maksimirski paviljon Jeka i Zagrebačka perivojna potkova u Zagrebu) različitih mjerila i različitih urbanističko-akustičkih osobitosti dokumentirana su i praćena u razdoblju od prosinca 2013. do listopada 2014. godine. Temeljem zabilježenih zvučnih zapisa i fotografija provedene su kvantitativna i kvalitativna analiza. Postavljena metoda kvalitativne analize omogućava uključivanje urbanističko- akustičkog motrišta i njegovu procjenu u laboratorijskim uvjetima. Metoda je provjerena ispitivanjem doživljaja spomenutih prostora u laboratoriju za auralizaciju Zavoda za elektroakustiku, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, uz sudjelovanje 44 ispitanika. Doktorsko je istraživanje provedeno u tri cjeline koje osnovnim rezultatima odgovaraju na sljedeći način: Prvo, drugo i treće poglavlje obuhvaćaju šire područje teorije zvučnoga okoliša i pregled povijesnog razvoja istraživanja i oblikovanja zvučnog okoliša gradskih prostora. Donose osnovni pojmovnik problematike zvučnog okoliša i polazišta značajna za daljnje istraživanje. Rezultat prve cjeline predloženi je pojam gradskog prostora izraženog akustičkog doživljaja. Četvrto, peto i šesto poglavlje s katalogom 70 gradskih prostora izraženog akustičkog doživljaja usmjereni su na analizu i određivanje ključnih urbanističkih, akustičkih i urbanističko- akustičkih čimbenika unaprjeđenja zvučnog okoliša gradskih prostora i urbanističko-akustičkih modela za unaprjeđenje istog. Pri tome četvrto poglavlje donosi pregled čimbenika važnih za unaprjeđenje gradskih prostora drugih autora, dok su peto i šesto poglavlje usmjereni na urbanističku analizu kataloških jedinica. Utvrđena su tri urbanističko-akustička modela funkcije ostvarenog zvučnog okoliša (gradski prostor posvećen doživljaju zvuka, gradski prostor proširene namjene i gradski prostor oplemenjen ostvarenim zvučnim okolišem) i šest urbanističko- akustičkih modela prostornog učinka ostvarenog zvučnog okoliša (točkasti model, linijski model, model površine, model sustava točaka, model sustava linija i složeni model) uz podmodele prema kriteriju usmjerenosti izvora (usmjereni i neusmjereni), vertikalnom rasporedu izvora (izvori u vertikalnoj, podnoj ili lebdećoj ravnini) i omeđenosti arhitektonskim elementima (omeđeni, djelomično omeđeni i otvoreni podmodel). Sedmo poglavlje donosi metodu kvalitativne analize gradskih prostora izraženog akustičkog doživljaja temeljenu na terenskom istraživanju i ispitivanju u laboratorijskim uvjetima. Podrobno su ispitani linijski usmjereni otvoreni model (Morske orgulje na Obali Petra Krešimira IV u Zadru), linijski usmjereni djelomično omeđeni model (plaza Kunsthaus Graz na Lendkai 1 u Grazu), omeđeni model površine (Paviljon Jeka u zagrebačkom Maksimiru) i složeni model sustava (Zagrebačka perivojna potkova). Osnovne značajke povijesnog razvoja akustičkog oblikovanja gradskih prostora odvojeno su opisane s motrišta znanstvenog istraživanja i s motrišta prakse planiranja i projektiranja. Obrazložen je značaj perioda 1960.-ih i 1970.-ih godina za razvoj znanstvenog istraživanja zvučnog okoliša, razvoj discipline zaštite od buke i značaj razvoja tipa gradskog perivoja iz perivoja palača (načelo projektiranja dodanih sastavnica zvučnog okoliša javlja se u perivojima palača u Italiji, današnjem Iranu i Kini, a u 19. i 20. st. koristi se u gradskim perivojima sukladno njihovom tipološkom razvoju te u ostalim gradskim prostorima u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi od zadnje četvrtine 20. stoljeća). Teorijski okvir istraživanja utvrđen je temeljem rezultata dosadašnjih znanstvenih istraživanja sukladnih postavljenom metodološkom pristupu. Za utvrđivanje relevantnih urbanističko- akustičkih čimbenika putem kataloga izdvojeni su: 1) utjecaj akustičkog doživljaja na integralni doživljaj prostora ; 2) utjecaj urbanističkih sastavnica na artikuliranje auralnog doživljaja ; 3) teorijski modeli unaprjeđenja zvučnog okoliša gradskih prostora ; te 4) dokumenti koji se odnose na planiranje i projektiranje zvučnog okoliša gradskih prostora. Akustički zahtjevi za planiranje i projektiranje gradskih prostora djelomice su pokriveni zakonima i pravilnicima, a djelomice su u domeni rezultata znanstvenih istraživanja. Dok se zakoni i pravilnici (u Republici Hrvatskoj i svijetu) bave samo razinom umanjivanja štetnog utjecaja buke na zdravlje građana propisivanjem kvantitativnih činitelja, povelje koje se odnose ciljano na kvalitetu gradskog zvučnog okoliša, ali i povelje koje se odnose na unaprjeđenje kulturnog naslijeđa i kvalitetu gradskih prostora, ukazuju na važnost uključivanja kvalitativnih čimbenika i teže k integralnom pristupu, sukladno rezultatima znanstvenih istraživanja. Povelje pritom ističu važnost uloge urbanističkog planiranja i razvijanja integralnog pristupa. Integralni pristup pri tome podrazumijeva: 1) (usporedni) pristup akustičkoj problematici kao dijelu uobičajene prostorno-funkcionalne problematike, i 2) rješavanje cjelovitog zvučnog okoliša - ne samo buke. Na razini teorijskog modela planerska je metoda unaprjeđenja zvučnog okoliša gradskih prostora postavljena i razrađena u nekoliko inačica, no nedostaje niz podprocedura i postupaka (jednostavnih za korištenje) za uspješnu primjenu. Stoga ovo istraživanje teži: 1) određivanju kriterija za primjenu predloženih i utvrđenih urbanističko-akustičkih modela za unaprjeđenje zvučnog okoliša gradskih prostora (peto i šesto poglavlje) i 2) utvrđivanju metode analize čije je dijelove moguće koristiti i u planiranju i projektiranju. Kriteriji primjene urbanističko-akustičkih modela za unaprjeđenje zvučnog okoliša predloženi su temeljem analize relativnih međuodnosa samih modela i urbanističkih čimbenika na primjeru obrađenih kataloških jedinica. Metoda analize gradskih prostora izraženog akustičkog doživljaja uključuje: 1) terensko istraživanje s ciljem praćenja i dokumentiranja predmetnih zvučnih okoliša u 3D tehnici (višekanalni zvučni zapis mikrofonom zvučnog polja (ambisonics mikrofon 1. reda) koji omogućava točnu prostornu lokalizaciju izvora zvuka), 2) kvantitativnu računalnu analizu zvučnih zapisa (utvrđivanje srednje razine zvučnog tlaka i izrada spektrograma koji ilustriraju objektivne podatke o razini zvučnog tlaka, spektralnom sastavu i vremenskoj strukturi zvučnog okoliša), 3) ispitivanje (subjektivno ispitivanje percepcije zvučnog okoliša i njegovih sastavnica) provedeno u laboratorijskim uvjetima te 4) odabir ulaznih podataka za planersku i/ili projektantsku fazu sukladno čimbenicima i modelima obrazloženim u petom i šestom poglalvju. Za potrebe ispitivanja programiran je sustav kojim se putem tableta/pametnih uređaja omogućava upravljanje reprodukcijom dokumentiranih zvučnih okoliša i virtualna šetnja predmetnim lokacijama. Korišteni sustav značajan je za urbanističko motrište jer omogućava intuitivno razumijevanje prostornih odnosa svojstvenih ispitivanim lokacijama. Sukladno zaključcima vezanim uz predložene metode obrazložene u četvrtom poglavlju, korišteni sustav konkretno je sredstvo za praktičnu provedbu metode analize i vrjednovanja zvučnog okoliša u ranoj fazi planiranja i/ili projektiranja. Ispitivanje se oslanja na standardizirani Swedish Soundscape Quality Protocol (Švedski protokol za ispitivanje kvalitete zvučnog okoliša), proširen na način da uključuje sva načela unaprjeđenja zvučnog okoliša gradskih prostora te naglašava motrište urbanizma i pejsažne arhitekture. Uz rezultate korisne za urbanističko vrjednovanje zvučnog okoliša analizirane četiri lokacije u Zadru, Grazu i Zagrebu, usporedbena analiza rezultata kvalitativne analize omogućila je: 1) utvrđivanje osobitosti pojedinih urbanističko-akustičkih modela prostornog učinka ostvarenog zvučnog okoliša, 2) potvrdu ranije poznatog međuutjecaja pojedinih sastavnica zvučnog okoliša i integralnog doživljaja, 3) utvrđivanje prednosti same predložene metode i važnosti ispitivanja prostornog slijeda unutar pojedinog gradskog prostora. Mogućnost primjene metode analize postojećih ostvarenih zvučnih okoliša postoji i pri planiranju i projektiranju novih gradskih prostora i pripadajućih zvučnih okoliša s naglaskom na mogućem korištenju i daljnjem razvoju korištenog sučelja za auralizaciju. Mogućnost primjene utvrđenih čimbenika i modela za unaprjeđenje zvučnog okoliša i metode analize gradskih prostora izraženog akustičkog doživljaja raspravljena je u odnosu prema postojećim teorijskim modelima unaprjeđenja zvučnog okoliša gradskih prostora s kojima se logično nadopunjuju. Doprinos istraživanja jest zamisao gradskog prostora izraženog akustičkog doživljaja (teorijski doprinos) provjerena putem kataloga primjera dobre prakse (stručni doprinos) te metoda analize gradskih prostora izraženog akustičkog doživljaja koja u postojeću metodu analize zvučnog okoliša gradskih prostora uključuje specifične sastavnice zvučnog okoliša te ovim istraživanjem utvrđene urbanističko- akustičke čimbenike i modele za unaprjeđenje zvučnog okoliša gradskih prostora.

zvučni okoliš ; gradski prostori ; urbanizam ; pejsažna arhitektura ; auralni doživljaj

nije evidentirano