hrvatski

Neslužbeno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj 1990.-2000.

Članak je sažeti opis istraživanja neslužbenog gospodarstva (NG-a) u RH u razdoblju 1990-2000. Objašnjavaju se okolnosti i razlozi nastanka NG- a, procjenjuju veličine i promjene NG-a na razini cijelog gospodarstva i prema pojedinim djelatnostima, analizira se sociokulturna i institucionalna dimenzija NG-a uključujući i utjecaj formalnih i neformalnih normi, privatizacije, siromaštva, samozapošljavanja itd. Različite metode procjene daju različite rezultate - metoda neusklađenosti nacionalnih računa pokazuje rast NG-a od 15% BDP-a 1990. do maksimalnih 37% u 1993. te stalno snižavanje do 7% BDP-a 2000. U razdoblju 1990-1995. NG iznosi prosječno oko 25%, a 1996-2000. prosječno oko 10% BDP-a. Eurostat metoda i procjene porezne evazije podudaraju se s tim trendovima, dok dvije monetarne metode i metoda potrošnje električne energije pokazuju porast NG-a u razdoblju 1995- 1999, s kretanjem na godišnjim razinama između 22 i 34% te pad 2000. Uz ograde zbog nejednakih rezultata dobivenih različitim metodama i zbog nesigurnosti je U riječ o stvarnom smanjenju NG-a ili o poboljšanju statistike, ipak možemo zaključiti da ovo istraživanje upućuje na smanjenje NG-a. Rezultati projekta ukazuju na negativnu korelaciji NG-a i BDP-a., rad « ; na crno" kao glavni razlog NG-a te razlikovanje statističkih i ekonomskih razloga NG-a. Razlozi smanjenja NG-a mogu biti poboljšanje statističkog sustava, promjena strukture potrošnje, uvođenje PDV-a, stabilizacija velikih trgovačkih sustava, ulazak stranih poduzeća na hrvatsko tržište, promjena imidža države, itd. Nažalost, transparentnost i kvaliteta javnih usluga koje bi bitno utjecale na daljnje smanjenje NG-a još uvijek zaostaju. Osnovna preporuka i ovog istraživanja jest da je za smanjenje NG-a važnije sprečavanje uzroka nego kažnjavanje posljedica, aprilom je ključna institucionalna sfera, odnos države i gospodarstva, odnosno brzina kojom će država refundirati svoju ulogu na tržištu. Istaknute su i osnovne preporuke za poboljšanje institucija, npr. države, procesa privatizacije, statistike, poreznog sustava, mirovinskog sustava itd.

neslužbeno gospodarstvo ; Hrvatska

nije evidentirano