hrvatski

Uloga znanstvenih institucija u gospodarenju morskim otpadom u Hrvatskoj

Morski otpad je problem globalnog razmjera, a povijest onečišćenja morskog okoliša seže do samih početaka povijesti ljudske civilizacije. Međutim, problem onečišćenja nije dobio značajniju pažnju sve dok nije postignuta razina praga sa štetnim posljedicama na ekosustave i organizme. Usprkos tome, velika većina razvijenih zemalja i dalje proizvode ogromne količine otpada, a trendovi su u porastu. Poznavanje izvora i utjecaja morskog otpada na ekosustave je važno ne samo za bolje razumijevanje njihove interakcije, nego i zbog oblikovanja mjera sprječavanja. Pored nevladinih organizacija koje imaju važnu ulogu u promicanju svijesti o morskom otpadu i galvaniziranju javnosti, znanstvene se institucije bave temeljnim istraživanjem ove problematike, te uz suradnju sa državnom administracijom sudjeluju u donošenju strategija i zakonskih okvira. Također, imaju nezaobilaznu ulogu u pružanju podrške uspostavljanju nacionalnih mjera monitoringa morskog otpada, te stručnom osposobljavanju i umrežavanju zainteresiranih dionika. Jadran je svojom površinom malo i plitko poluzatvoreno more povezano sa Mediteranom 70 km širokim Otrantskim vratima. Obzirom na gusto naseljene i visoko industrijalizirane obale, te intenzivan brodski promet, značajno je utjecan ovim problemom. Glavnina morskog otpada potječe sa kopna, a tek manji dio nastaje na samom moru. Plastični otpad pogotovo opterećuje more, jer je vrlo otporan i razgrađuje se izuzetno sporo. Njegovim raspadanjem nastaju sitne čestice mikroplastike koje morski organizmi mogu uzimati sa hranom ili zamjenjujući je za hranu, što može dovesti do ozljeda probavnih organa i stradavanja životinja. Kemijske tvari sadržane u česticama mikroplastike nakupljaju se u hranidbenom lancu, pa tako na kraju mogu i doći do ljudi. Pojedine vrste iz drugih udaljenijih morskih područja mogu putem plutajućeg otpada prevaliti velike udaljenosti i dospjeti do Jadranskog mora. Osim toga značajno je izražen i problem prekograničnog otpada. Problematikom morskog otpada znanstvene se institucije u Hrvatskoj bave u novije vrijeme. Analizama plutajućeg otpada kao i onog naplavljernog na plažama bavili su se znanstvenici Veleučilišta VERN i Instituta „Ruđer Bošković“, te Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Utjecaj morskog otpada na stradavanje kitova i delfina pratili su znanstvenici Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Biološkog odsjeka PMF-a na glavate želve (Caretta caretta). Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita projektni je partner IPA Adriatic CBC programa 2007 – 2013 pod nazivom "Sustav upravljanja morskim otpadom u Jadranskoj regiji“ – (engl. „Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic Region ; skraćenica: DeFishGear, www.defishgear.net). Projekt se bavi širim kontekstom problematike morskog otpada i u konačnici bi trebao rezultirati strateškom procjenom na regionalnoj razini. Projektne aktivnosti provodi multidisciplinarni tim uključujući istraživačke institute, nacionalne i lokalne vlasti i nevladine udruge iz svih zemalja Jadransko-Jonske regije jačanjem suradnje i poticanjem zajedničkih i usklađenih akcija za Jadran bez otpada. Na kraju projekta 2016., Jadran će imati prvu procjenu onečišćenja na temelju podataka u pilot područjima, bolje spoznaje o zagađenju mikroplastikom i njenim učincima na morske organizme i pilot aktivnosti uklanjanja i zbrinjavanja otpadnih i izgubljenih ribarskih mreža u moru, kao i morskog otpada iz koćarskih lovina, koje će se nastaviti i nakon što projekt završi. Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora (CIM) iz Rovinja, sudjeluje u aktivnostima oglednog projekta MARELITT (www.marelitt.eu), usredotočenim na otklanjane morskog otpada iz 4 europska regionalna mora. Projekt predviđa različite načine prikupljanja i uklanjanja morskog otpada, te pronalaženje i zbrinjavanje napuštene ribolovne opreme. Pilot projekt CIM-a će se usredotočiti na prikupljanje morskog otpada iz ribarskih mreža tijekom redovitih aktivnosti ribara, te njegovo odlaganje u lukama. Opći cilj projekta MARELITT je pomoći EU države članice u dostizanju takozvanog dobrog stanja okoliša (Good Environmental Status - GES) svih europskih morskih voda do 2020. smanjujući utjecaj morskog otpada na obalni i pomorski okoliš. Očekuje se da će znanstvene institucije kroz svoje istraživačke aktivnosti doprinijeti u razvoju spoznaja vezanih uz bolje razumijevanje utjecaja otpada u moru na ekosustave, ali također i poticati u stvaranju i razvoju znanstvenih i tehnologijskih rješenja usmjerenih k rješavanju ove problematike.

znanstvene institucije; morski otpad; Hrvatska

nije evidentirano