hrvatski

Rimske vojne postrojbe na dunavskom limesu u Hrvatskoj

Rimska vojska bila je najbolja vojska starog vijeka. Ona je svojim osvajanjima proširila rimsku kulturu po Europi i Mediteranu. U mjestima koja je vojno zauzela bila je generator romanizacije stanovništva i osvojenog područja, proizvodni centar, ali i veliko tržište koje je doprinosilo ekonomskom razvoju. Značajno je obilježila povijest svakog područja gdje je boravila, a to se posebno odnosi na granicu Rimskog Carstva, koja se naziva rimskim limesom. Interakcijom rimskog svijeta s Barbarikom i drugim državama odvijala se živa razmjena ideja, kulturnih utjecaja i materijalnih dobara. To se događalo trgovinom, diplomacijom i ratovima. Granica rimskog svijeta, limes, prolazila je i kroz današnju Hrvatsku koja time ima sreću biti dionikom ove jedinstvene kulturne baštine rimske kulture. Od dva glavna dijela limesa u kontinetalnom dijelu Europe, rajnskog i dunavskog, Hrvatska je dio potonjeg, dunavskog. On se prostire od Batine na sjeveru, u samom kutu Baranje, do Iloka. Upravo između ta dva mjesta postojao niz logora gdje je boravila rimska vojska, čija je prisutnost u arheološkom smislu tema ovog diplomskog rada. Vojne postrojbe i nihovi logori bili su sastavni dio limesa kojega su čuvali. Unatoč tome, u literaturi se koristi različita metodologija pri istraživanju ove dvije teme. Kada se piše i govori o limesu, to se uglavnom odnosi na razvoj limesa kao vojno-političke cijeline koja je djelovala na granicama, s naglaskom na razvoj logora i gradova koji su bili smješteni na njemu. Arhitektura logora i njegova povijest koja se može rekonstruirati na temelju pokretnih i nepokretnih arheoloških nalaza uglavnom su popraćeni samo pregledom vojnih postrojbi koje su boravile u njemu. U pri istraživanju vojske, legija i pomoćnim postrojbi, veći naglasak se stavlja na cjelokupnu povijest kretanja te postrojbe i datiranje promjena u smještaju. To je uglavnom popraćeno popisom arheoloških nalaza koji na te promjene upućuju ili objašnjavanjem teorijskih pretpostavki na kojima se utvrđivanje smještaja temelji. Ovaj diplomski rad u svojoj osnovi problematici pristupa upravo tom metodologijom, koja se koristi za istraživanje vojnih postrojbi. Značajan dio rada se odnosi na povijesni okvir u kojemu je objašnjen razvoj limesa, političke i vojne situacije koje su na njega utjecale, uglavnom na području koji pokriva dunavski limes u rimskoj provinciji Panoniji. O arhitekturi vojnih logora izneseni su arheološki nalazi koji upućuju na postojanje arhitekture vojnih logora. U tom smislu ovaj rad objedinjava sve pristupe, s naglaskom na vojne postrojbe, da bi se dobila što bolja šira slika za razumijevanje prisutnosti rimske vojske na dunavskom limesu u Hrvatskoj.

Rimske vojne postrojbe; dunavski limes;

nije evidentirano