hrvatski

Konstrukcija i konceptualizacija u višejezičnom umu

Ovaj se rad bavi kognitivno utemeljenom analizom značenja metaforički motiviranih idiomatskih izraza u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku (npr. monkey business – majmunska posla) te procesiranjem hrvatskih prijevodnih ekvivalenata kod višejezičnih govornika hrvatskog kao materinskoga jezika s različitim stupnjevima poznavanja engleskoga jezika. Teorijski dio rada donosi interdisciplinarni pregled pristupâ vezama riječi (konstrukcija) i pojmova (konceptualizacija), od ključnih filozofskih promišljanja i teorijskih modela koji se bave vezom jezika i ljudskoga uma, preko postavki predvodnika strukturalizma Ferdinanda de Saussurea i tvorca generativne gramatike Noama Chomskoga, do teorija kognitivne lingvistike, koja je odmakom od generativne teorije o jeziku kao zasebnom kognitivnom modulu ponudila ideju o jeziku kao dijelu općih kognitivnih sposobnosti koje se međusobno višestruko isprepliću. Uz opis pojedinih teorija i pojmova kognitivne lingvistike, značajnih za analitičko- deskriptivni dio ovoga rada, a to su teorija konceptualne metafore i metonimije, teorija konceptualne integracije te pojam konstrukcije i konceptualizacije, ovaj rad donosi i viđenje spojeva dviju imenica (nominal compounds, noun plus noun compounds) u engleskome jeziku u tradicijskim gramatikama u odnosu na kognitivnu gramatiku uzevši u obzir mogućnosti kontrastivne analize izraza u engleskome jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku. Također, rad daje pregled istraživanja i teorijskih pristupa s područja psihologije, neuroznanosti i psiholingvistike koji govore u prilog temeljnim postavkama teorija kognitivne lingvistike, a dotiče se i kognitivnoga funkcioniranja višejezičnih govornika, tj. međusobnog utjecaja poznavanja dvaju ili više jezika i općeg kognitivnog funkcioniranja pojedinaca. Istraživački dio ovoga rada donosi analizu jedanaest sintagmi (spojeva dviju imenica, tj. apozicijskih imenskih sintagmi) iz engleskoga jezika i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskome jeziku. Svaka je konstrukcija analizirana u odnosu na svoje formalno i konceptualno ustrojstvo, ovisno o rječničkom značenju i kontekstima uporabe u obama jezicima. Konstrukcije su u hrvatskom jeziku analizirane i s obzirom na tumačenje značenja od strane govornika hrvatskog jezika spram značenja koje navode rječnici i značenja u kojem se one upotrebljavaju u korpusima. Također, tumačenje tih konstrukcija od strane hrvatskih govornika promatra se u kontekstu samoprocjene znanja engleskoga jezika s ciljem pronalaženja veze između načina konceptualizacije određenoga pojma i razine poznavanja drugoga jezika. Na temelju rezultata analize može se zaključiti da je sam ustroj sintagmi u dvama jezicima pitanje konvencije i često nema utjecaja na razumijevanje sintagmi. Ipak, kontrastivna konceptualnosemantička analiza apozicijskih imenskih sintagmi u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku pokazuje da bi valjalo razgraničiti apozicijske imenske sintagme u kojima sastavnice označavaju isti entitet, npr. director-producer, od onih kod kojih jedna sastavnica ima funkciju elaboracije (kao što je slučaj kod pridjeva), npr. helicopter parent. Ciljne sintagme u ovome radu pripadaju potonjoj skupini sintagmi. Kod svih ciljnih apozicijskih imenskih sintagmi u ovome radu postoji odnos podređenosti i nadređenosti među sastavnicama sintagmi, pri čemu dvije sastavnice ne označavaju isti entitet u apozitivnome smislu, već jedna od sastavnica profilira nominalnu strukturu, a druga ju elaborira. Zatim, u radu se zaključuje da napredni govornici engleskoga jezika koriste iste kognitivne mehanizme za razumijevanje i procesiranja izraza u materinskome jeziku kao i govornici s nižim stupnjem poznavanja engleskoga jezika, a poznavanje engleskoga jezika nema značajnu ulogu u mijenjanju konvencionaliziranih predodžbi stvorenih upotrebom materinskoga jezika, osim kod sintagme krokodilske suze. Razlozi za to mogu biti izostanak aktivacije znanja i konceptualne strukture vezane uz drugi jezik, nepoznavanje sintagmi u engleskome jeziku ili izostanak znanja o postojanju nijansi u razlikama među značenjima konvencionaliziranih sintagmi u dvama jezicima. Također, istraživanje je potvrdilo da se pri procesiranju višerječnih izraza pojmovi ne kombiniraju pukim zbrajanjem značenja pojedinih riječi, već razumijevanje imenskih sintagmi podrazumijeva „otpakiravanje“ integriranoga prostora (tzv. projekcijskog prostora) do referentnih ulaznih prostora, što zahtijeva veliko pozadinsko znanje i, vrlo često, upotrebu konceptualne metafore i(li) metonimije. Iako su konceptualni procesi koji se odvijaju na semantičkom polu ciljnih sintagmi u dvama jezicima isti (proces konceptualne integracije, odnos konceptualne metonimije i konceptualne metafore), nijanse ili veće razlike u ulaznim prostorima i načinima metonimijskog i metaforičkog preslikavanja utječu na razlike u procesiranju sintagmi te prijevodni ekvivalenti u dvama jezicima ne obuhvaćaju nužno potpuno iste mentalne prostore. Razumijevanje sintagmi, osobito onih novijih u jeziku, potaknuto je procesom konceptualne integracije, a za potpuno razumijevanje potrebna su određena znanja i iskustvo, osobito ono vezano uz upotrebu sintagme u određenom kontekstu. Neke su sintagme konceptualno zahtjevnije od drugih u smislu različitih mogućih ulaznih prostora, a odabir prostora prilikom procesiranja sintagmi ovisi o spomenutom znanju i iskustvu.

leksem; pojam; konstrukcija; konceptualizacija; višejezični um; drugi jezik; apozicijska imenska sintagma; teorija konceptualne integracije

nije evidentirano