hrvatski

Međuovisnost poreznih struktura i ekonomskog rasta u odabranim državama srednje i istočne Europe i Republici Hrvatskoj

U doktorskoj disertaciji procjenjuje se međuovisnost poreznih struktura i ekonomskog rasta u odabranim državama srednje i istočne Europe i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1990. godine do 2010. godine. U teorijskom dijelu rada sustavno se obrađuju teorije endogenog i egzogenog ekonomskog rasta, kao i utjecaj raznih makroekonomskih varijabli, te monetarne i fiskalne politike na ekonomski rast. Također, u teorijskom dijelu rada prikazane su najznačajnije teorijske veze oporezivanja potrošnje, rada i štednje, te utjecaj najznačajnijih poreznih oblika na bruto domaći proizvod po glavi stanovnika. U empirijskom dijelu rada modelira se utjecaj poreznih struktura na ekonomski rast, na temelju podataka za 20 odabranih država (EU-13, te odabrane bivše članice SSSR-a i Albaniju) pomoću PMG procjenitelja (eng. Pooled Mean Group Estimator). Analiza je usredotočena na strukturu poreza, a ne na njihovu razinu. Sve regresije sadrže razinu poreza izraženu kao udio ukupnih poreznih prihoda u BDP-u. Porezni oblici koji se koriste u modelu, a sukladno OECD klasifikaciji poreza su: porez na dohodak, doprinosi za socijalno osiguranje, porez na dobit, porezi na potrošnju, porezi na imovinu i porezi na platne liste. Također, varijable koje se koriste u modeliranju su: bruto domaći proizvod po stanovniku, udio bruto investicije u BDP-u, stopa rasta stanovništva, bruto stopa upisa u institucije visokog obrazovanja. PMG procjenitelj je metoda koja je posebno prigodna za upotrebu kada se koristi panel gdje je vremenska i grupna dimenzija relativno velika (20X20 pa na više) te sličnih dimenzija u odnosu na uobičajene pristupe koji se koriste pri modeliranju panel podataka, a to su MG metoda (eng. Mean Group Estimator) te DFE metoda (eng. Dynamic Fixed Effects). U radu su prikazani rezultati sve tri metode. Rezultati prikazani u radu pokazuju da svi oblici poreza imaju negativan utjecaj na ekonomski rast. Najveći negativan utjecaj imaju porezi na dohodak, slijede ih porezi na dobit, te porezi na imovinu koji imaju najmanji negativan utjecaj. Također, porezi na potrošnju nisu se pokazali statistički značajnim. Rezultati prikazani u ovom radu ukazuju na bitno drugačiji utjecaj porezne strukture promatranih zemalja u odnosu na razvijene industrijske zemlje OECD-a za koje su se do sada vodila istraživanja. Može se zaključiti, prije svega, da je porezna struktura bitno drugačija u kontekstu važnosti pojedinih poreznih oblika za proračune, da utjecaj poreznih oblika na ekonomski rast pokazuje sličnosti (potvrđuje zaključak o negativnom djelovanju direktnih poreza na ekonomski rast), ali i razlike (u okviru ostalih poreznih oblika) te se može pretpostaviti da je utjecaj varijabli okruženja te relevantnih makroekonomskih varijabli značajniji nego u zemljama OECD-a. Navedeni zaključci predstavljaju osnovu za daljnja istraživanja u ovom području, a rezultati prikazani u radu mogu koristiti nositeljima fiskalne politike u analiziranim državama prilikom dizajniranja poreznog sustava.

porezne strukture; ekonomski rast; srednja i istočna Europa; Republika Hrvatska; Pooled Mean Group Estimator

nije evidentirano