hrvatski

Digitalna humanistika kao izazov: promjena paradigme istraživanja u humanistici i praksa digitalizacije

Digitalna humanistika je znanstvena disciplina koja se ubrzano razvija u prostoru preklapanja humanističkih i računalnih znanosti. Njezin je razvoj potaknut promjenom paradigme istraživanja u humanističkim znanostima i ubrzanim razvojem informacijske tehnologije. U izlaganju će se poći od objašnjenja promjene paradigme istraživanja u humanističkim znanostima uzrokovane pojavom digitalne humanistike, te će se pojasniti temeljne odlike suvremenih istraživanja u digitalnoj humanistici, i to posebno uporaba digitaliziranih izvora i računalnih programa za istraživanje i analizu tih izvora, interdisciplinarnost i suradničko okruženje. Baštinske ustanove, koje tradicionalno čuvaju građu koja najčešće čini istraživački korpus istraživanja u području humanističkih znanosti, osobito one koje posjeduju zbirke stare i rijetke građe, moraju se prilagođavati promijenjenim zahtjevima korisnika iz humanistike, odnosno digitalne humanistike. Osobito je to nužno u području digitalizacije jer su zahtjevi korisnika iz područja humanistike prema digitaliziranim izvorima promijenjeni te se te promjene moraju sustavno istražiti, pratiti i njima se prilagoditi. U radu će se svratiti pozornost na: (1) probleme definicije digitalne humanistike te promjenu paradigme istraživanja u humanističkim znanostima koju je digitalna humanistika uzrokovala ; (2) utjecaj digitalne humanistike na digitalizaciju u baštinskim ustanovama ; (3) postojeće studije korisnika iz područja digitalne humanistike i one koje tek valja provesti, a tiču se digitalizacije ; (4) IFLA- ine Guidelines for Planning and Digitization of Rare Book and Manuscript Collections i stupanj njihove prilagodljivosti potrebama korisnika zbirki rukopisa i stare tiskane građe ; (5) na problem podataka znanstvenih istraživanja u humanističkim znanostima te mogućnosti prinosa knjižnične zajednice pri prepoznavanju, stvaranju i dijeljenju podataka koji mogu poslužiti za daljnja znanstvena istraživanja odnosno mogućnosti korištenja elemenata podataka za opis stare i rijetke građe kao podloge za analizu zbirke uz pomoć metodologija koje uvodi digitalna humanistika. Zaključno će se predložiti koraci koje valja poduzeti u baštinskim ustanovama kako bi se projekti digitalizacije i njihovi rezultati čim više prilagodili korisnicima iz područja humanističkih znanosti.

digitalna humanistika ; digitalizacije ; baštinske ustanove ; korisnici

nije evidentirano