hrvatski

Politika za mlade u Hrvatskoj : anatomija jedne javne politike

Mladi su, bar nominalno, jedan od prioriteta ne samo Hrvatske, nego i cijele europske zajednice. Visok stupanj nezaposlenosti, nedovoljna participacija u društvenom i političkom životu te porast radikalnih stavova razlozi su relevantnosti politika za mlade. Definirana kao sve one aktivnosti koje omogućuju mladima stvaranje povoljnih uvjeta za učenja, mogućnosti i iskustva potrebnih za usvajanje kompetencija za aktivno sudjelovanje u privatnom i društvenom životu, politika za mlade počinje dobivati sve veću važnost, kako među civilnim akterima, tako i državnim institucijama. Kao i sve identitetske politike, politika za mlade eklektična je i poprilično fluidna. Upravo ta eklektičnost razlog je disperzije ovlasti i odgovornosti državnih aktera za rješavanje problema koje targetira navedena javna politika. Glavna ideja teksta je dati uvod u strukturu i aktere politike za mlade u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir da su normativni akti i akteri te njihov međuodnos ključni za razumijevanje javnih politika, u ovom radu će se detaljno analizirati zakonska i podzakonska rješenja vezana za politiku za mlade, kao i istražiti utjecaj i ekspertizu aktera. Polazna pretpostavka je da postoji diskrepancija između državnih i nedržavnih aktera u kompetencijama vezanim za kreiranje politika za mlade, no da unatoč smanjenom kapacitetu državnog aparata, politika za mlade u RH ispunjava (minimalne) preduvjete kvalitete, responzivnosti, djelotvornosti i adekvatnosti. Smještajući hrvatski primjer u europski kontekst te analizirajući procese inherentne politici za mlade, tekst će dati presjek najvažnijih segmenata koje bi politika za mlade trebala uključivati te, naposljetku, odgovoriti na pitanje, ima li Hrvatska uistinu koherentnu politiku za mlade ili se više radi o skupu segmenata bez zajedničkog nazivnika.

politika za mlade ; javne politike ; akteri

nije evidentirano