Raširenost nametničke muhe Cacoxenus indagator u umjetnim gnijezdima solitarnih pčela iz roda Osmia (CROSBI ID 395921)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Koščević, Anja
Tlak Gajger, Ivana
hrvatski
Raširenost nametničke muhe Cacoxenus indagator u umjetnim gnijezdima solitarnih pčela iz roda Osmia
Gotovo tri četvrtine svih prehrambenih usjeva ovise barem djelomično o oprašivanju kukcima. Kukci oprašivači su bitni za uspješno razmnožavanje mnogih biljaka. Gubitak i izolacija prirodnih staništa na poljoprivrednim zemljištima i površinama mogu uzrokovati nestanak određenih vrsta biljaka, kao i kukaca oprašivača te ugroziti sam proces oprašivanja. Također, smanjenje broja i propadanje zajednica medonosne pčele zbog bolesti te upotrebe pesticida izazva veliku zabrinutost. Zbog navedenih razloga, značajno smanjenje broja i raznolikosti kukaca oprašivača dovelo je do svjetske „oprašivačke krize“. Solitarne pčele roda Osmia spp. su znatan dodatni čimbenik učinkovitog oprašivanja u povoljnim okolišnim uvjetima. Kontrolirani uzgoji solitarnih pčela u umjetnim gnijezdima su invadirani brojnim nametnicima, kao i ostalom pratećom faunom. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi pojavnost i proširenost ličinaka nametničke muhe Cacoxenus indagator u umjetnim gnijezdima solitarnih pčela iz roda Osmia smještenim na četiri lokacije u kontinentalnom djelu Republike Hrvatske. Ove lokacije se nalaze u različitim biotopima, i pod utjecajem su različitih okolišnih čimbenika kao što su zemljopisni, klimatski i pašni uvjeti. Određivan je broj stanica gnijezda ispunjen kokonima s odraslim pčelama kao i broj stanica u gnijezdima invadiranih nametnicima i ostalom popratnom faunom. Uzorkovana gnijezda iz kojih su skupljeni kokoni i cjelovite trstike više različitih uzgajivača su dostavljena u laboratorij gdje je ukupan sadržaj umjetnih gnijezda nasumično izabranih uzoraka bio pregledan tijekom studenog 2013. godine. Umjetna gnijezda su izrađena od barske trstike (Phragmites australis) stare jednu ili dvije godine različite duljine. Otvoreno je i pregledano 208 barskih trstika koje su sadržavale 1501 kokon. Prema lokacijama raspoređenost je iznosila: ZG – 47/307 ; OS – 13/147 ; NG – 128/944 ; i OZ – 20/103 (lamele barske trstike/kokoni). Broj kokona invadiranih s ličinkama C. indagator bio je 8, 49% ; 0% ; 1, 48% ; i 8, 74%. Kokoni sa neidentificiranim uzrocima oštećenja bili su: 0% ; 28, 57% ; 3, 07% ; i 11, 65%. U umjetnim gnijezdima od dvogodišnje barske trstike nije bilo niti jedne lamele sa samo zdravim kokonima, dok je invadiranost ličinkama nametničke muhe C. indagator (ili ostalim nametnicima i pripadajućom faunom) ili ostalim neidentificiranim uzrocima oštećenja bila značajno veća u usporedbi s stanicama i kokonima u umjetnim gnijezdima izrađenim od jednogodišnje trstike. Naime, prisutnost nametnika ograničava broj zdravih solitarnih pčela koje izlaze iz kokona i ima negativni utjecaj na njihov prirodni razvoj. Dakle, u uzgoju solitarnih pčela bitno je koristiti samo jednogodišnji materijal i redovito sanirati ili uništiti onaj uporabljen prethodne godine kao preventivnu mjeru za sprečavanje bolesti.
solitarne pčele; biotop; C. indagator
nije evidentirano
engleski
Prevalence of Cacoxenus indagator larvas in Osmia spp. artificial nests
nije evidentirano
solitary bees; biotopes; C. indagator
nije evidentirano
Podaci o izdanju
32
10.07.2015.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Veterinarski fakultet, Zagreb
Zagreb