hrvatski

Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi

Sveti Silvestar I. kao biskup proživio je mnogobrojna mučenja i pogubljenja kršćana. Godine 313. krstio je rimskoga cara Konstantina I. Velikog, a car je te godine kršćanstvo proglasio slobodnom religijom. Spomendan svetoga Silvestra je 31. prosinca, a Hrvati taj dan nazivaju Silvestrovo i u Dalmaciji Savistrovo. Međutim, u stručnoj i znanstvenoj literaturi o tom danu napisano je svega nekoliko rečenica. Stoga se u radu navode i multidisciplinarno interpretiraju legende o svetom Silvestru i njegovom krštenju cara Konstantina I. Velikog, te preko dvadeset izvornih terenskih zapisa običaja, obreda, ophoda, vjerovanja, proricanja i koledarskih ophoda i pjesmama vezanih uz Silvestrovo u kulturnoj baštini Hrvata. Ti su zapisi nastajali od 2007. do 2013. godine u Republici Hrvatskoj i Bosni Hercegovini. Od dvadesetak kazivačica i kazivača najstarija kazivačica rođena je 1921. godine, samo dvoje kazivača mlađi su od šezdeset godina, a svi ostali stariji su od osamdeset godina. To nas upozorava i obvezuje na zapisivanje i snimanje primjera kulturne baštine, prije nego li to blago naših predaka zaborav zauvijek otrgne od nas i naših pokoljenja. Navedeni primjeri imaju izniman socijalni i estetski značaj.

vjerski obredi ; ophodi ; apotropejski obredi ; koledarski ophodi i pjesme ; proricanja.

nije evidentirano