hrvatski

Entomofauna prizemnog sloja tla u ratarskim kulturama u četverogodišnjem plodoredu u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Šećerna repa trenutno je jedna od najdohodovnijih kultura u Republici Hrvatskoj. Tehnologija uzgoja složena je i zahtjevna jer uključuje čitav niz aktivnosti i donošenja odluka koje utječu na uspjeh proizvodnje. Brojne su vrste štetnika koje ugrožavaju uzgoj šećerne repe. Međutim, osim štetnih postoje i korisne vrste koje svojom prisutnošću pozitivno utječu na kultiviranu biljku. Brojnost korisne faune koristi se kao indikator u ocjeni održivosti sustava. Korisnoj entomofauni prizemnog sloja tla u uzgoju šećerne repe pripadaju grupe kukaca i vrste srodne kukcima (grabežljive grinje i pauci) koji žive u ili na tlu te mogu biti i oprašivači kultiviranog bilja. Posebno su važni pripadnici reda Collembola i porodice Carabidae koji se smatraju indikatorima biološke stabilnosti staništa te onečišćenosti sustava (tla). U odnosu na druge ratarske kulture, količina pesticida koja se koristi za suzbijanje štetnih organizama kod šećerne repe mnogo je veća. Zbog intenzivne agrotehnike i učestale primjene sredstava za zaštitu bilja dugoročno se pojavljuje negativni utjecaj na entomofaunu u prizemnom sloju tla. Smatra se da će se primjenom četverogodišnjeg plodoreda, u kojem će biti kulture za koje je potreban daleko manji broj tretiranja, osigurati obnavljanje vrsta i jedinki pojedinih pripadnika entomofaune prizemnog sloja tla.Entomofauna prizemnog sloja tla pod utjecajem je suvremene poljoprivredne proizvodnje, prvenstveno upotrebe pesticida. Ovo istraživanje provedeno je tijekom vegetacijske sezone 2015. u istočnom dijelu Hrvatske, u općini Tovarnik, Vukovarsko- srijemska županija., na četiri polja od kojih je jedno pod šećernom repom i na ostalim poljima na kojima je šećerna repa bila uzgajana pred jednu, dvije i tri godine. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi brojnost vrsta i jedinki pojedinih pripadnika entomofaune u prizemnom sloju tla na polju pod šećernom repom i na poljima na kojima je šećerna repa bila uzgajana pred jednu, dvije i tri godine. Entomofauna je prikupljana endogejskim i epigejskim klopkama. Najveći broj prikupljenih člankonožaca pripada redu Araneae s 336 ulovljenih jedinki, a zatim slijede Curculionidae s 228 ulovljenih jedniki te Gryllidae sa 133 jedinke. Brojnost pripadnika entomofaune (posebice pripadnika porodice Carabidae) na istraživanim poljima je niska što ukazuje na dugoročan negativan utjecaj intenzivne poljoprivrede koja se prakticira na istraživanom području na entomofaunu. Brojnost pauka obnavlja se nakon uzgoja šećerne repe, odnosno u kulturama koje su sijane u četverogodišnjem plodoredu u kojima se ne provode intenzivne agrotehničke i kemijske mjere zaštite kao kod uzgoja šećerne repe. Ostala entomofauna (uključujući trčke) obnavlja se sporije što ukazuje na potrebu provedbe dodatnih mjera očuvanja entomofaune u području homogenog krajobraza i intenzivne poljoprivrede.

indikator onečišćenosti; korisna entomofauna; šećerna repa

nije evidentirano