hrvatski

Kulturna potrošnja i glazbene preferencije mladih: razvoj tipologije na primjeru Zadra

U radu se analiziraju i interpretiraju rezultati istraživanja kulturne potrošnje mladih u Zadru. U prvome dijelu rada izlažu se najvažniji teorijski pristupi kulturnoj potrošnji te se iznosi pregled prethodnih istraživanja kulturne potrošnje i životnih stilova mladih u Hrvatskoj. U središnjem dijelu rada iznose se i analiziraju rezultati istraživanja provedenog internetskom anketom 2014. godine na prigodnom uzorku mladih u Zadru (N = 429). Kako bi se ispitala struktura ispitanih kulturnih i glazbenih preferencija, korištena je faktorska analiza. Nakon utvrđivanja pojedinih faktora vezanih uz obrasce kulturne potrošnje, provedena je klasterska analiza, s ciljem utvrđivanja pojedinih tipova kulturnih potrošača. Klasterskom analizom ekstrahirana su četiri distinktivna klastera kulturnih potrošača: tradicionalno- konvencionalni, rokersko-alternativni, elektronički i klaster visoke kulture. Rezultati istraživanja upućuju na vidljivu distinkciju između tradicionalnih, modernih i elitnih obrazaca kulturne potrošnje. Provedene analize pritom pokazuju da imovinski status nema veliku ulogu u kulturnim preferencijama, za razliku od dobi, spola, radnog statusa i obrazovnog postignuća roditelja. Zaključuje se da su obrasci elitne i tradicionalne kulture trajniji i stabilniji od onih moderne.

kulturna potrošnja; glazbene preferencije; mladi; tranzicija; individualizacija

nije evidentirano