hrvatski

Procjena bioloških udaljenosti populacija stanovništva na otoku Rabu

Glavni cilj istraživanja je proučiti populacijsku strukturu stanovništva sjeverno- jadranskog otoka Raba, analizom grupiranja sudionika istraživanja (stanovnika pet rapskih mjesta) u odnosu na njihova kompleksna fenotipska svojstva (fiziološka, biokemijska te morfološka). Drugi cilj je analizirati grupiranje stanovnika istočnojadranskih otoka, u odnosu na njihova kompleksna fenotipska svojstva, gdje je populacija Raba promatrana kao homogen uzorak. Uzorak sudionika uključio je 601 osobu u dobi od 18 do 75 godina. Pritom je analizirano pet subpopulacija: Banjol s 96 sudionika, Barbat sa 157 sudionika, Rab sa 109, Supetarska Draga sa 100 i Lopar sa 139 sudionika, koji dobro reprezentira populaciju otoka Raba. Rezultati procjene bioloških udaljenosti između subpopulacija otoka Raba, pokazali su kako je najudaljenija, i to za oba spola, subpopulacija Raba, dok se ostale ispitivane subpopulacije u prostorima morfoloških, fizioloških i biokemijskih svojstava više ili manje grupiraju u jedan te isti klaster. Biološke udaljenosti između dalmatinskih otoka, pokazuju da se otok Rab, gledan kao jedinstvena populacija, izdvaja u prostoru ostalih dalmatinskih otoka (uz otoke Hvar i Vis), kao specifična i biološki udaljena od ostalih otočnih populacija Jadrana. Biološke udaljenosti nisu povezane s geografskim udaljenostima među naseljima na Rabu, što je u skladu s povijesnim podacima o naseljavanju iz različitih područja s kopna u različitim vremenskim razdobljima i njihovoj reproduktivnoj izolaciji tijekom vremena njihovog obitavanja na otoku. Činjenica da se Rab (uz preostala dva otoka), izdvaja prema kompleksnim fenotipskim svojstvima, čini ga predstavnikom bioloških izolata.

biološki izolati; kompleksna fenotipska svojstva; populacijska struktura

nije evidentirano