Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Waldorfska škola i neuroznanost (CROSBI ID 397126)

Ocjenski rad | diplomski rad

Patačko, Ana Waldorfska škola i neuroznanost / Matijević, Milan (mentor); Topolovčan, Tomislav (neposredni voditelj). Zagreb, Učiteljski fakultet, Zagreb, . 2015

Podaci o odgovornosti

Patačko, Ana

Matijević, Milan

Topolovčan, Tomislav

hrvatski

Waldorfska škola i neuroznanost

Za djecu današnjice kaţu da prebrzo odrastaju, da su školske torbe preteške i školski programi preopširni. Djeca sve manje vremena provode u aktivnoj igri, druţeći se i razvijajući maštu. Postaju sve pasivniji te se njihovo slobodno vrijeme svodi na zurenje u sve pametnije tehnološke spravice. Upravo je Rudolf Steiner predviĊao još prije stotinjak godina ovakve posljedice razvoja tehnologija te je predlagao potpuno drugaĉiji pristup djeci, njihovom razvoju, praćenju i uĉenju. Prema Steineru, svako veliko razvojno doba djeteta traje po sedam godina te se u svakoj od njih odgojitelj treba znati dobro postaviti. Steiner naglašava da dijete od roĊenja treba poticati na ljubav prema drugima, ţivotu i samome sebi te potiĉe zdrav ţivot od fiziĉke razine, putem prehrane i tjelovjeţbe, do duhovne. On istiĉe da je djetinjstvo najvaţnije razdoblje ţivota zato što se tada svako dijete oblikuje u osobu. Zato je izrazito bitno s kim će dijete provoditi to osjetljivo i vaţno razdoblje i na koji naĉin. Steiner je govorio o tome kako uĉenici mogu uĉiti efikasnije kao i koje su smetnje kod uĉenja. Isto tako predlagao je razne nove metode pouĉavanja i uĉenja te apsolutno novog i drugaĉijeg pristupa djeci u školama. Stotinjak godina kasnije, nakon što su Steinerova pedagogija i njegova waldorfska škola tijekom godina nailazile na odobravanje i negodovanje, sve više istraţivanja na podruĉju neuroznanosti potvrĊuje njegove teorije. Znanstveno je dokazano da je uĉenje jako kompleksno kao i da mnoge druge okolnosti mogu utjecati na rezultat uĉenja. OdreĊenim pristupima pouĉavanju i uĉenju moţe se povećati kapacitet korištenja mozga i na taj naĉin lakše i brţe pamtiti. Vaţno je da (osobito) uĉitelji znaju više o tome kako funkcionira mozak i u kojim uvjetima uĉenici uĉinkovitije uĉe. Od svih dosadašnjih teorija i pedagogija istiĉe se upravo Steinerova zato što se njegove teorije sve više potvrĊuju istraţivanjima. Steinerova pedagoška metoda promatranja ima u svojoj osnovi slobodu djeteta, a sloboda je aktivnost. Disciplina mora proizaći iz slobode, a ne iz prijetnje. Zato se svako dijete u školi treba osjećati ugodno i bez pritiska, da slobodno razvija maštu kroz pokret i umjetnost te da se ne zanemaruje njegovo emocionalno i duhovno stanje, nego da ga se izgraĊuje. Osim toga, ono najvaţnije što pruţa waldorfska škola je znanje steĉeno donošenjem zakljuĉaka na temelju vlastitog iskustva koje je, prema današnjim istraţivanjima, najuĉinkovitiji oblik uĉenja.

waldorfska škola; neuroznanost; Rudolf Steiner; uĉenje; sloboda

nije evidentirano

engleski

Waldorf School and Neuroscience

nije evidentirano

waldorf school; neuroscience; Rudolf Steiner; learning; freedom

nije evidentirano

Podaci o izdanju

61

08.07.2015.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Učiteljski fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

nije evidentirano