hrvatski

Procjena predočivosti i čestotnosti riječi

Prilikom izrade ispitnoga materijala potrebnoga za dijagnostiku jezičnih teškoća, važno je kontrolirati odabir čestica u varijablama kako bi test bio valjan i pouzdan. Odabir čestica vrši se prema određenim kriterijima, a neki od njih su: predočivost, konkretnost, čestotnost, duljina riječi, kao i dob usvajanja riječi. Ovaj rad usmjeren je prema mjerenju predočivosti i čestotnosti riječi u hrvatskome jeziku u sklopu projekta Jezična obrada u odraslih govornika (HRZZ -2421). Prikupljeni podatci ući će u Hrvatsku leksičku bazu podataka o predočivosti i čestotnosti riječi koja se izrađuje u sklopu navedenog projekta. Predočivost riječi mogućnost je izazivanja slike ili osjetilnoga iskustva u obliku mentalne slike ili zvuka koju izaziva određena riječ dok subjektivna čestotnost riječi predstavlja učestalost uporabe riječi u pisanome ili govornome obliku. Stoga je cilj ovoga rada ispitati predočivost i čestotnost 438 riječi različitih kategorija koje su preuzete iz predstandardizacijskoga oblika Sveobuhvatnog testa afazije koji predstavlja hrvatsku inačicu testa „Comprehensive Aphasia Test-a“ . Uz spomenuti cilj, željelo se provjeriti postoji li razlika u predočivosti i čestotnosti riječi s obzirom na dob, spol i stupanj obrazovanja. Osim toga, ispitana je i priroda povezanosti predočivosti i čestotnosti riječi te povezanosti predočivosti i čestotnosti kod promjenjivih i nepromjenjivih vrsta, kao i punoznačnih i pomoćnih riječi. Budući da je u istraživanje uključeno više kategorija riječi, željelo se vidjeti koja je kategorija riječi najviše, a koja najmanje predočiva te za koju se kategoriju smatra da se najčešće, odnosno, najrjeđe upotrebljava. U istraživanju je sudjelovalo 118 odraslih ispitanika, u rasponu dobi od 22 do 83 godina. Ispitni materijal sastojao se od 438 riječi koje su nasumično raspoređene u četiri različita obrasca. U svakome je bio podjednak broj riječi (M=109, 5 ; SD=0, 58). Zadatak svakoga ispitanika bio je procijeniti predočivost i čestotnost riječi na skali Likertovog tipa (od 1 do 7). Rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika u predočivosti i čestotnosti s obzirom na spol, kao niti razlika u procjeni predočivosti s obzirom na stupanj obrazovanja i dobi. S druge strane, pronađene su statistički značajne razlike u procjeni čestotnosti imenica i glagola s obzirom na stupanj obrazovanja te u procjeni čestotnosti glagola, zamjenica, brojeva i prijedloga s obzirom na dob. Odnos predočivosti i čestotnosti je statistički pozitivno značajan te su promjenjive i punoznačne riječu više predočive, a manje česte u upotrebi u odnosu na nepromjenjive i nepunoznačne. Pronađene su statistički značajne razlike u predočivosti i čestotnosti s obzirom na kategoriju riječi.

predočivost riječi; čestotnost riječi; vrsta riječi; odrasli

nije evidentirano