hrvatski

Sveti Jakov Markijski u predajama i legendama Hrvata

U emisiji je bilo riječi o životu sv. Jakova Markijskog, o njegovom djelovanju u Europi, posebice na područjima Bosanske vikarije: Dubrovačkoj republici, Bosni, Slavoniji, Srijemu i Bačkoj. U Bosanskoj vikariji bio je od 1431. do 1444. te koncem 1457. i početkom 1458. godine. Strogo je provodio reforme među franjevcima te je nailazio na velika nerazumijevanja kod kralja Tvrtka II. i nekih franjevaca. Za vikara Bosanske vikarije izabran je 1435. godine. Kult svetoga Jakova Markijskoga prisutan je više od pet stoljeća u katoličkoj duhovnosti Hrvata u Bosni, Slavoniji, Srijemu, Bačkoj, dubrovačkom kraju a ogleda se u: svetištima ; crkvama i župama posvećenim svetom Jakovu, čudotvornim raspelima u Dubrovniku i Kraljevoj Sutjesci, Čudotvornoj slici Gospe Sinjske za koju se vjeruje da ju je sveti Jakov donio u samostan na Šćitu u Rami odakle je ta slika u egzodusu Ramljaka 1687. godine prenesena u Sinj. O sv. Jakovu Markijskom narod stoljećima s pokoljenja na pokoljenje prenosi predaje i legende. U radu se navodi i interpretira dvadesetak predaja i legendi od kojih je polovica izvorno zapisana 2007. i 2011. godine. Te predaje i legende prvi put se publiciraju u ovom radu. Svetoga Jakova u Bosni štuju i neki pravoslavci i muslimani o čemu svjedoče čudesna izliječenja vodom sa Vrela svetoga Jakova u Deževicama.

Jakov Markijski; Bosanska vikarija; predaje; legende; svetišta.

Emisija je reprizirana 4. listopada 2015.