hrvatski

Ribarstvo i društveno-kulturna dimenzija održivog razvoja: primjer Kali na otoku Ugljanu

Bavljenje ribarstvom stoljećima je osiguravalo opstanak brojnih obalnih i otočnih zajednica u Hrvatskoj. Uz nezaobilaznu ulogu koju je ribarstvo imalo u prehranjivanju ovih zajednica, ono je oblikovalo i mnoga druga društveno- kulturna značenja koja su danas jednako važna za daljnji održivi razvoj u priobalju i otocima. Mjesto Kali na otoku Ugljanu prepoznatljiv je primjer hrvatske ribarske tradicije na kojoj se tijekom vremena gradila danas modernizirana i razvijena ribarska industrija. Na temelju rezultata kvalitativnog istraživanja, ovim se radom analiziraju različite društveno-kulturne dimenzije koje proizlaze iz bavljenja ribarstvom u Kalima, a koje se ne mogu zahvatiti uobičajenim kvantitativnim pokazateljima kao što su prihodi, broj zaposlenih ili demografska kretanja. Naime, mnoge druge društveno-kulturne dimenzije koje proizlaze iz bavljenja ribarstvom kao što su osobni identitet stanovnika i identitet zajednice, znanja i vještine, vjerovanja, način života, povezanost s prirodom i mjestom, očekivanja, kulturno naslijeđe, društvena kohezivnost i društveni kapital, jednako su važni čimbenici za održivi razvoj ne samo ribarstva, već i čitave zajednice. U posljednjem dijelu rada analizira se doprinos ribarstva i ribarske industrije cjelovitom održivom razvoju ove otočne zajednice.

ribarstvo; održivi razvoj; kvalitativno istraživanje

nije evidentirano