hrvatski

TLO KAO ISHODIŠTE RIZIKA I MEDIJ ZAŠTITE SIGURNOSTI HRANE

Kao uvjetno (ne)obnovljivi prirodni resurs tlo ima odlučujući utjecaj na održivi razvoj globalnog gospodarstva, posebice održive poljoprivrede i zaštite okoliša. Tlo je medij ili "sfera dodira" atmosfere, hidrosfere i geo(lito)sfere s brojnim ulogama. Najznačajnija je, nezamjenjiva i primarna uloga tla opskrba biljke vodom, zrakom i hranjivima, što omogućuje proizvodnju biomase – organske tvari fotosintezom. U toj ulozi tlo je nezamjenjiv čimbenik održanja života na Zemlji, odnosno biljne proizvodnje u primarnim gospodarskim granama – poljoprivredi i šumarstvu. Proizvodnjom organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu čovjek podmiruje prehrambene i neprehrambene potrebe. Naime, u toj ulozi tlo nam u poljoprivredi i šumarstvu omogućuje opskrbu hranom (kruh, meso, mlijeko, jaja, gljive), pićem (vino, pivo, čaj), napitcima (voćni i grožđani sokovi, sokovi od raznog povrća i ostalog bilja), vlaknom (vuna, predivo bilje – pamuk, lan, konoplja), lijekom i začinima (ljekovito i začinsko bilje) i energijom (ogrjev, biodizel, alkohol kao pogonsko gorivo). Nadalje, na tlu se uzgaja dekorativno bilje koje ukrašava okoliš i život, osigurava sirovine za drvnu i prehrambenu industriju (brašno, ulje, šećer, vlakna, kaučuk), odijeva nas i obuva (krzno, koža), ali i stvara ovisnike o užitcima (alkohol, droge – duhan, hašiš, opijum). Poljoprivreda i šumarstvo koriste više od 90% teritorija kako Hrvatske tako i EU zemalja. Zbog svega navedenoga, neophodno je važno promijenit načina razmišljanja svih korisnika tla te uspostaviti cjelovit pristup, uvažavajući ekološki relevantne utjecaje u svim stadijima uzgoja biljaka, počevši od mjesta uzgoja biljaka i uzgoja sirovina potrebnih za stvaranje hrane. Vrlo je važno znati gdje smo i na kakvom smo tlu (zdravstveno ispravno ili onečišćeno) uzgajali biljku. Nakon procesa uzgoja biljke proizvodnje potrebito je hranu dostaviti krajnjim korisnicima. Naredni korak je zbrinjavanje otpada koji može biti dvojak. S jednu stranu je problem gospodarenja (ne)povratnom ambalažom (pri uzgoju i transportu hrane) a s drugu stranu je neiskorištena hrana. Ovisno od Države do Države od proizvodnje pa do konzumacije gubi se od 30 pa do 50 % hrane. U cilju rješenja navedenoga problema je promišljanje o cijelo životnoj brizi o tlu koje je sve više zastupljeno u zemljama EU. Navedeno promišljanje uzima u obzir sve stadije od uzgoja sirovina za hranu pa do zbrinjavanje otpada koji ostavljamo za sobom. U svim ovim promišljanjima glavnu ulogu ima briga o tlu budući smo iz tla nastali i u tlu ćemo svi završiti.

Uloge tla; čovjek; poljoprivreda; otpad; hrana

nije evidentirano