hrvatski

Ocjenjivanje efikasnosti hrvatskih županija u poduzetništvu primjenom analize omeđivanja podataka

U ovom radu ocjenjuje se efikasnost hrvatskih županija kao donositelja odluka u poduzetništvu primjenom analize omeđivanja podataka (eng. Data Envelopment Analysis – DEA). Cilj rada jest identificirati efikasne županije koje predstavljaju primjere dobre prakse u poduzetništvu (benchmarking) te neefikasne županije čiju je neefikasnost potrebno minimizirati primjenom odgovarajućih mjera. Na temelju rezultata dobivenih primjenom analize omeđivanja podataka kao efikasne županije prema BCC-O modelu identificirane su Istarska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Vukovarsko-srijemska županija te Zagrebačka županija i Grad Zagreb dok su sve ostale županije prepoznate kao relativno neefikasne te su za navedene definirani njihovi referentni skupovi efikasnih županija odnosno dostižni primjeri dobre prakse. Među navedenih devet županija koje su se pokazale efikasnima u poduzetništvu, najefikasnijom se prema kriteriju ukupnog broja članstava u referentnim skupovima može smatrati Karlovačka županija dok se najčešćim uzorom pokazala Istarska županija. Kao najmanje efikasna županija u poduzetništvu prepoznata je Dubrovačko-neretvanska županija. Najvećim izvorima neefikasnosti neefikasnih županija pokazale su se investicije poduzetnika u dugotrajnu imovine te inovativnost izražena kroz prizmu priznatih patenata. Za postizanje relativne efikasnosti, prosječna neefikasna županija treba smanjiti ukupne rashode za 0, 41% i investicije za 14, 82% te istovremeno povećati ukupne prihode za 5, 93%, a broj priznatih patenata za 185, 00%.

efikasnost u poduzetništvu ; županije RH ; analiza omeđivanja podataka

nije evidentirano