engleski

Archaeological site St. Kvirin as one of the lead sources for soil pollution (Sisak, Croatia)

Intenzivna upotreba olova u rimsko doba, i kasnije razvojem teške industrije, uzrokovala je njegovo nakupljanje u tlu (ŠORŠA & HALAMIĆ, 2014). Područje s visokim koncentracijama olova nalazi se u urbanoj cjelini Siska koja pokriva terene antičkih naselja Siscije i Segestice (Sl. 1.). Siscija je od 262. do 387. godine bila kovnica novca za potrebe antičkog Rimskog Carstva (BUZOV, 2009) te je olovo oslobađano u okoliš procesima taljenja rude i kovanja novca. Olovo je također u to vrijeme, kako je već navedeno, bilo široko korišten metal. Povišeni sadržaji olova u tlu na području Siska zabilježeni su i uz frekventnije prometnice gdje se nakupljalo iz ispušnih plinova vozila. Olovo u južnoj industrijskoj zoni koja obuhvaća željezaru, rafineriju i termoelektranu oslobođeno je u okoliš iz industrijskih pogona. Ono je raspršeno vjetrom u okolna naselja Caprag, Kanak i Crnac i na poljoprivredne površine na lijevoj obali rijeke Save. Ostali, pretežito ruralni dijelovi istraživanog područja imaju niske koncentracije olova u tlu. Područje grada Siska naseljeno je od prapovijesti i jedno je od najznačajnijih arheoloških nalazišta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Osobito su značajni nalazi iz mlađeg željeznog doba (450.pr.n.e. do 35.pr.n.e.), kada se ovdje nalazilo veliko naselje urbanog karaktera, Segestica, i razdoblja rimske vladavine (35.pr.n.e. do 5.st.n.e.), kada se ovdje nalazi rimski vojni logor iz kojeg se ubrzo razvija civilno naselje koje je u 1.st. dobilo status kolonije, Siscia. Prikupljanje arheoloških nalaza u Sisku je započelo još krajem 18.stoljeća, a u 19.stoljeću provode se i prva ciljana istraživanja. Lokalitet Sv. Kvirin smješten je u sjevernom dijelu grada (Sl. 1.). Istraživanja na njemu provode se od 2003.godine, a prostornim planom Grada Siska planirano je uređenje arheološkog parka. Istraživanjima su otkriveni ostaci velikih arhitektonskih cjelina iz rimskog i novovjekovnog razdoblja. Najznačajniji su ostaci sjevernog ulaza u Sisciju i pripadajućeg obrambenog zida – bedema. Istraživanjima je prikupljena velika količina pokretnih arheoloških nalaza, koji pripadaju rimskom razdoblju. Većinu nalaza čine ulomci keramičkih predmeta, zatim metalni predmeti i kosti. Neuobičajeno je veliki broj predmeta od olova i olovne šljake. Od olovnih predmeta najzastupljenije su olovne pločice koje se u domaćoj stručnoj literaturi često nazivaju rimske robne markice ili olovne tesere (RADMAN-LIVAJA, 2014). To su četverokutne pločice (Sl. 2.), ponekad pravokutne, koje u jednom kutu imaju kružnu perforaciju, a na jednoj ili obje strane urezan natpis. Često su služile kao trgovačke etikete. Natpisi su različiti, uglavnom se radi o imenu proizvoda, količini ili težini, cijeni. Česta su i osobna imena, ali nije jasno na koga se odnose: proizvođača, primatelja, kupca, radnike ili robove koji su bili zaduženi za izvršenje posla ili obradu robe (BORAS, 2015). Kroz perforaciju u kutu provlačila se špaga ili metalna žica, pomoću koje se pločica mogla vezati za vreće, bale, recipijente ili sanduke, a u nekim slučajevima i na proizvode koji su bili predmetom trgovine (RADMAN-LIVAJA, 2013). Osim ovakvih pločica, sa natpisom i perforacijom, na lokalitetu su pronađene i pločice bez natpisa i/ili bez perforacije. Uz njih, pronađeni su i predmeti koji su služili pri izradi tih trakica: smotuljci olovne trake, veći komadi olova i utezi. Nalazi tih predmeta ukazuju na to da su pločice izrađivane na samom lokalitetu ili u blizini. Olovo je u rimskom svijetu imalo mnoge namjene. Osim već spomenutih robnih markica, služilo je za izradu vodovodnih cijevi, tanadi za praćke, posuda, sarkofaga i mnogih drugih uporabnih predmeta, zatim kozmetičkih preparata i boja ; sidara za brodove, kod spajanja i fiksiranja kamenih blokova i spomenika. Rudnici olova nalazili su se diljem Carstva, a olovo se talilo i u blizini Siska. Poznati su rudnici na području Zrinske, Trgovske i Petrove gore (KOŠČEVIĆ & MAKJANIĆ, 1995). Pločice s lokaliteta Sv. Kvirin izrađene su od olova koje je dobiveno taljenjem otpadnog materijala, što je zanimljivo s aspekta proučavanja korištenja resursa su rimskom razdoblju.

lead; Roman period; Sisak; Segestica; Siscia; Sv. Kvirin site

nije evidentirano